HP: četiri nove prigodne poštanske marke

Od Feste sv. Vlaha do medičarstva

Zajednička tema za četiri nove prigodne poštanske koje će Hrvatska pošta 12. lipnja 2012. pustiti u optjecaj jest – hrvatska nematerijalna kulturna baština koja se nalazi na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi. Poštanske marke dizajnirao je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba, koji je ujedno i autor fotografija za marke Medičarstvo i Drvene dječje igračke, dok su autori ostalih fotografija Mario Romulić, za poštansku marku Festa Sv. Vlaha, i Ivo Pervan za marku Hvarsko čipkarstvo.

Marke su tiskane u nakladi od 100.000 primjeraka po motivu te u 20.000 zajedničkih arčića, a izdane su u arčićima od 8 maraka te u zajedničkom arčiću s pet privjesaka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Žig prvog dana bit će u uporabi 12. i 13. lipnja 2012. godine u PU 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.

Prigodne poštanske marke prikazuju redom ove teme:

Festa Sv. Vlaha(marka nominalne vrijednosti 1,60 kn). Sv. Vlaho rođen je oko 260. godine, a poznat je kao mučenik i nebeski zaštitnik grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Dan njegove mučeničke smrti, 3. veljače, dan je kada se u Dubrovniku u slavu ovog biskupa organizira veliko slavlje. Festa Sv. Vlaha dosad je proslavljena 1040 puta. Svetkovina traje nekoliko dana uz pobožnosti u crkvi te igre i zabave u gradu. Svečanost je zbog svojeg bogatstva i trajnosti stavljena na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Drvene dječje igračke (marka nominalne vrijednosti 7,10 kn) su tradicijski hrvatski proizvod nastao u 19. stoljeću. Do danas se ta tradicija održala uglavnom u Hrvatskom zagorju, odnosno Prigorju. Središte proizvodnje je oko Marije Bistrice. Za ove je igračke od drva karakteristično da ih ručno izrađuju muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Način izradbe prenosio se s generacije na generaciju i zadržao sve do danas. Na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi umijeće izrade ovih igračaka nalazi se od 2009. godine.

Hvarsko čipkarstvo (marka nominalne vrijednosti 3,10 kn). Na čipkarstvo u Hvaru djelovao je osnutak ženskoga benediktinskog samostana 1664. godine u kojem su se njegovale različite vještine, pa tako i umijeće izrade čipke. Uz samostan se veže do danas njegovana i sačuvana vještina izrade čipaka od niti agave, po kojoj je Hvar poznat i u svijetu. Hvaranke različitih društvenih slojeva radile su čipku i prodavale je putnicima i službenicima koji su je odnosili kao dar i uspomenu. Čipku izrađuju različitim tehnikama sunčane čipke, mreškanja, a razvile su i zasebnu tehniku nazvanu antika. U rujnu 2009. ova je vještina upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Medičarstvo (marka nominalne vrijednosti 4,60 kn) i svjećarstvo u Hrvatskoj vezano je uz razvoj obrta u gradovima, a nastalo je doseljavanjem majstora, posebice iz Austrije, gdje se uvriježio naziv Lebzelter. Riječ se našem jeziku udomaćila u obliku licitar što je naziv i za majstora i za njegove proizvode. Medičarskim obrtom u Hrvatskoj danas se bavi nekolicina obitelji i pojedinaca u Hrvatskom zagorju. Licitari u obliku srca, krunice, medenjaci, keksi i bomboni čest su predmet darivanja. Iako se postupak izrade licitara stoljećimaM usavršavao, pojedine recepture ostale su obiteljska tajna, a izrada i ukrašavanje do danas je ručno. Devedesetih godina 20. stoljeća licitari postaju hrvatski suvenir.

Nives Gajdobranski

Akademija-Art