
HLD: Dobrodošli 2012.
U novom izložbenom prostoru Hrvatskog likovnog društva, na novoj adresi u Tratinskoj 15, u Zagrebu, 22. veljače otvorena je izložba novoprimljenih članova društva. Izložbu su otvorili predsjednik društva Josip Fijucek i likovni kritičar Milan Ilić.
Umjetnost je osvetnički potez smrtnog autora,
njegov najveći doseg, pokušaj da traje,
unatoč privremenosti i jednokratnosti čovjekova života.
Wislawa Szymborska
U svakome od nas postoji potreba za dokazivanjem, potajna želja da trajemo „unatoč jednokratnosti života“ – kako to kaže poljska pjesnikinja Szymborska, dobitnica Nobela za književnost 1996. godine.
Možda je upravo to što nas motivira da stvaramo kako bismo iza sebe „ostavili trag“ po kome će nekad netko znati da smo bili i postojali.
Što će od toga što danas stvaramo ostati trajna vrijednost, a što će pasti u zaborav, ne ovisi o nama nego o budućim generacijama, o promjeni „ukusa“ i društvenih kriterija. Pa ipak, svi se nadamo da će bar djelić naših stvaralačkih napora ostati zabilježen i da će i u budućnosti možda nekome nešto značiti.
I zato nam je drago da u ovoj jubilarnoj godini, kada obilježavamo 30. obljetnicu osnivanja i 30 godina kontinuiranog rada Hrvatskog likovnog društva, još ima zainteresiranih koji žele svojim stvaralačkim radom doprinijeti afirmaciji Društva i njegovoj ulozi na likovnoj sceni Zagreba i Hrvatske.
Drago nam je i da 5 novih talentiranih članova možemo predstaviti u našem novom izložbenom prostoru koji smo godinama čekali, a koji nam pruža daleko bolje uvjete za cjelokupni rad i prezentaciju naših dostignuća.
Iskreno se nadamo da će se novi članovi brzo uklopiti u naš rad i prihvatiti postojeća „pravila igre“ koja su potrebna da bi jedno Društvo funkcioniralo.
„Fešta“ koju smo im pripremili za prijem u našu obitelj nije ni spektakularna, ni glamurozna, ali na najbolji mogući način daje presjek kvalitete zbog koje su primljeni u stalno članstvo.
Želimo im iskrenu dobrodošlicu!
1. Damir Furlan „naselio“ je svoj slikarski svijet konjima i mnogobrojnim događanjima na hipodromu i oko njega, slikajući u prepoznatljivoj maniri hiperrealizma s posebnim naglaskom na fino razrađene detalje. Taj „konjski svijet“ odiše snagom i ljepotom tih plemenitih životinja.
2. Irena Karvin donosi u svojim akrilima maslina i lavandi neponovljive mirise i boje mediteranskog ozračja. S odmakom od „preslikavanja realnog“, autorica intenzitetom boje stvara novi ekspresionistički vizualni doživljaj.
3. Marijana Mirt opredijelila se za rad u temperi na papiru, tehniku koja se sve rjeđe koristi, a koja pruža izuzetne mogućnosti za stvaranje fine i tople lirske atmosfere. Suzdržanom, ali profinjenom kolorističkom paletom, autorica postiže upravo taj neodoljivi šarm poetičnosti pejzaža.
4. Đurđica Pirkić ima vrlo istančan osjećaj za prostor, za čvrstu kompoziciju slike s naglašenom perspektivom, a uspješno se „poigrava“ kontrastima plošnih svijetlih površina arhitekture s razigranim kolorističkim efektima cvijeća i raslinja.
5. Tomislav Sekula iskazuje poseban interes za crtež kao osnovno izražajno sredstvo, bez obzira radi li se o pejzažu, ruralnoj arhitekturi smještenoj u neki ne do kraja definirani prostor, ili o ljudskom tijelu u nekom trenutku predaha od poljskih radova.
Ovo su tek impresije na osnovi ranije viđenih i sada ponuđenih radova. Na autorima je da budućim radom potvrde izrečeno.
Milan Ilić, prof.
Juraj Jonke