Foto: FAH
Unutarstranački izbori HDZ-a biti će 20. svibnja, a novog predsjednika će birati 2200 delegata
Na sjednici stranačkog Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, članovi su u ponedjeljak odlučili kako će unutarstranački izbori biti 20. svibnja, a novog predsjednika će birati 2200 delegata. Sve odluke su donesene jednoglasno – rekla je zadovoljno aktualna predsjednica stranke Jadranka Kosor na konferenciji za novinare nakon sjednice.
Izbor za novog predsjednika HDZ-a počinje 11. veljače, od temeljnih i županijskih ogranaka pa sve do Zagreba, objasnila je Kosor, a sve bi trebalo biti gotovo do 5. svibnja. Istaknula je da se ništa radikalno nije mjenjalo oko izbornih pravila i kriterija. Delegati će moći davati glasove većem broju kandidata, a svaki kandidat može sudjelovati u izboru samo u onom ogranku iz kojeg dolazi. Opći izborni Sabor održat će se 20. svibnja u Lisinskom.
Milinović, Jandroković i Hebrang iznenađeni najavom promjene statuta
Upitan kako komentira medijske napise o tome da će na izbornom Saboru HDZ-a biti 1200 delegata umjesto dosadašnjih 2500 Darko Milinović je kazao da za to prvi put čuje. Andrija Hebrang je izjavio da bi on radije da bude 30 izaslanika i da se bira pola predsjednika. »To bi bilo idealno za demokraciju«, rekao je karikirajući Hebrang. Gordan Jandroković u izjavi novinarima složio se da bi broj delegata trebao ostati 2500.
Zamjenik predsjednice HDZ-a i kandidat za njenog nasljednika, Darko Milinović je, izjavio je uoči početka sjednice Predsjedništva HDZ-a kako delegate na skorašnjim predsjedničkim izborima namjerava osvojiti svojim programom, demokratizacijom stranke i demokratskim procesima. »Uvjeren sam da će članovi HDZ-a to prepoznati i da ću postati novi predsjednik stranke«, rekao je Milinović.
Unutarstranački izbori će se provesti na svim stranačkim razinama, od temeljnih ogranaka do područnih, općinskih, gradskih i županijskih organizacija, jer sadašnjima istječe četverogodišnji mandat. Birat će se i izaslanici za 15. opći sabor HDZ-a na kojem će se birati novi čelnik stranke, njegov zamjenik, potpredsjednici te članovi Predsjedništva i Središnjeg odbora.
Osim točnih termina održavanja izbora na pojedinim razinama i definiranja datuma općeg sabora, za ishod izbora najvažnije će biti donošenje propisnika kojima se uređuje postupak i način provedbe izbora. Njih prema statutu donosi Nacionalno vijeće, dok Predsjedništvo odlučuje o broju izaslanika za opći sabor i načinu njihova određivanja. Statut propisuje da izaslanici s terena moraju činiti barem polovicu ukupnog sastava općeg sabora, ostali izaslanici su državni i lokalni dužnosnici, članovi središnjih stranačkih tijela, stranački dužnosnici na razini županija, izaslanici ogranaka iz inozemstva kao i izaslanici Mladeži HDZ-a, Zajednice žena »Katarina Zrinski« i ostalih organizacijskih zajednica. U situaciji kad se očekuje neizvjesna utrka za čelnika HDZ-a svaki glas može biti presudan pa nije nevažno koliko će predstavnika pojedina zajednica imati pravo delegirati. To se posebno odnosi na Mladež i žensku organizaciju koje su najbrojnije i za koje se smatra da su odane aktualnoj predsjednici Jadranki Kosor.
Da bi se netko uopće mogao kandidirati za šefa HDZ-a, mora prikupiti najmanje 400 potpisa izaslanika, dok kandidat za zamjenika treba 300 potpisa, za člana Predsjedništva 200, a za člana Središnjeg odbora 100. Moguće je da će broj potrebnih potpisa biti smanjen, ali i povećan.
Važnije od definiranja broja potpisa mogla bi biti eventualna dopuna Statuta prema kojoj bi svaki izaslanik mogao dati potpis samo jednom kandidatu za svaku od dužnosti. Isti izaslanik tako ne bi mogao dati potpis i Jadranki Kosor i nekom od protukandidata, a bude li oko 3000 izaslanika, to bi značilo da bi maksimalno sedam kandidatura moglo biti valjano.
Dosad je svoju kandidaturu najavilo pet osoba, osim Kosor to su i njezin zamjenik Darko Milinović, bivši potpredsjednik Vlade Domagoj Milošević te liječnici Drago Prgomet i Milan Kujundžić. U spekulacijama tko bi još mogao ući u utrku spominje se još jedan liječnik – Ivica Kostović, bivši potpredsjednik Sabora i posljednji predstojnik predsjedničkog ureda Franje Tuđmana. Kao mogući kandidat navodi se i bivši glavni tajnik HDZ-a Joso Škara, iako to nigdje nije najavio, a sigurnom se smatra kandidatura bivšeg ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, koji je izjavio samo da je »potencijalni kandidat«. I dok se Prgomet i Kujundžić smatraju autsajderima, iako ne treba isključiti iznenađenja, kao glavni suparnici Jadranke Kosor nameću se Milošević, Milinović i eventualno Karamarko. No, s obzirom na to da se službenim kandidatom postaje tek na općem saboru prikupljanjem potpisa izaslanika, moguće je da će u idućim mjesecima netko od spomenutih odustati od borbe ili se kandidirati za neku nižu funkciju u vrhu stranke.
Izvir: Marijan Lipovac /Vjesnik.hr/
