U sudskim kuloarima u Haagu govori se da bi konačna odluka u predmetu Gotovina i Markač mogla biti do razine dosad izdržanog pritvora
Još preciznije, Vjesnikov izvor kaže da bi obojica osuđenika mogla, nakon završnog zasjedanja žalbenog vijeća kojem predsjeda sudac Theodor Meron, krenuti kući.
Je li to moguće? Informacija je takva da je valja, ako ništa drugo, usporediti s dosadašnjom sudskom praksom.
»Dvije stvari su bitne. Prva, skraćivanjem rokova za donošenje presude žalbeno vijeće je poslalo prvi pozitivan signal – ako vidiš da za osudu nemaš dosta elemenata, onda je bolje ne činiti dodatnu štetu«, kaže odvjetnik Anto Nobilo. Druga će pozitivna stvar biti, kaže Nobilo, dopusti li žalbeno vijeće izvanredno izvođenje dokaza u ožujku ili travnju, kako je najavljeno. Tada bi se jasno dalo do znanja svim zainteresiranim stranama da sudac Meron i njegovo vijeće smatraju realnim da bi predloženi dokazi mogli bitno promijeniti zaključak o odgovornosti Gotovine i Markača.
Još jedno iskustvo iz Haaga, ono odvjetnika Branka Šerića, dodatno rasvjetljava cijeli slučaj.
»Obrane Gotovine i Markača puno su uložile u to da žalbom sruše tezu optužnice da su obojica sudjelovala u tzv. zločinačkom pothvatu. Pri obaranju te teze, koliko znam, branitelji su se služili i vrhunskim znanjima engleskih i američkih pravnika. Time su dodani u njemačko-engleski par eksperata u timu Mladena Markača«, kaže odvjetnik Šerić.
Tomu valja dodati i ekspertizu vojnih pravnika SAD-a i Velike Britanije koji razbijaju tezu o prekomjernom granatiranju. Padnu li te dvije točke optužnice, odnosno presude na koje su naslonjene kazne od 24 godine zatvora za Gotovinu i 18 godina za Markača, bilo bi moguće da žalbeno vijeće izrekne osuđujuću, ali ipak znatno smanjenu kaznu.
Na što bi se oslonila osuda? »Iz presude je vidljivo da se spominje inkriminacija propusta u kažnjavanju potčinjenih za djela počinjena na teritoriju djelovanja i pod njihovom komandom. To je onda kazna po zapovjednoj odgovornosti, a te kazne u praksi tribunala nisu bile tako velike«, objašnjava Šerić.
Po njegovu mišljenju, valja na još jednu važnu sitnicu obratiti pozornost. Naime, Mladen Markač je u haaški pritvor došao u ožujku 2004. godine, a Ante Gotovina je priveden u prosincu 2005. Oni su, dakle, skoro osam (Markač), odnosno šest i pol godina (Gotovina) iza rešetaka. Ostane li Markaču nedirnuta kazna od 18 godina, on je vrlo blizu da napuni dvije trećine početne oštre kazne. Za Gotovinu do tog rezultata od dvije trećine treba još dosta. »Ali, što ako sudac Meron izrekne nešto niže kazne? Onda bi obojica po svim propisima mogla kući«, izračunao je Šerić.
Izvor: Vlado Rajić /Vjesnik.hr/
