Grci su na nedjeljnim parlamentarnim izborima radikalno promijenili političku kartu krizom napaćene članice EU-a
Prema prvim djelomičnim rezultatima izbora, birači su dali znatnu potporu koaliciji lijevih stranaka i neonacističkoj desnici koje su u kampanji oštro napadale vladajuću koaliciju okrivljujući ju za gospodarski kolaps.
Grčki birači zadali su fatalan udarac desetljećima staroj hegemoniji dviju stranaka, PASOK-a i Nove demokracije, koje su odobrile oštre mjere iz memoranduma Europske unije i MMF-a o sanaciji grčkih dugova, izvijestio je »Athens News«.
Prema rezultatima objavljenim dva sata nakon zatvaranja birališta, članica koalicije, stranka desnoga centra Nova demokracija vodi s 19,8 posto, što je dramatičan pad s 33,9 posto u odnosu na rezultate iz 2009. godine. Stranka lijevoga centra Pasok na trećem je mjestu sa ponižavajućih 13,2 posto glasova i u dramatičnom padu s 43,9 posto koliko je imala na prošlim izborima. Koalicija lijevih stranaka Syriza, na trećem je mjestu s 15 posto glasova. Pasok i Nova demokracija, koji su u koaliciji od studenoga prošle godine, očekivano su izgubili potporu u korist stranaka koje se protive strogim mjerama štednje koje su nametnule institucije EU-a u zamjenu za financijsku pomoć. Syriza, koja se protivi vladinim mjerama štednje, već je u izlaznim anketama tijekom poslijepodneva bila je na drugom mjestu, ispred Pasoka. Zabrinjavajući uspjeh postigla je neonacistička Zlatna zora, koja, u slučaju da ostane na 6,5-7,5 posto glasova, ući u parlament što je prvi puta da ekstremistička stranka ulazi u parlament od sloma vojne diktature 1974. Ostane li postojeći omjer i službeni rezultat izbora nakon prebrojavanja svih glasova, dvijema glavnim strankama predstoji teška borba da ponovo formiraju koalicijsku vladu. Predstavnici Nove demokracije i Pasoka već su požurili s izjavama kako se protive drugom krugu izbora, a razlog žurbi vjerojatno je približavanje 1. Lipnja, kada bi EU trebala odlučiti o novom, 11 milijardi eura vrijednom paketu pomoći. Čelnik PASOK, ministar financija Evangelos Vanizelos, rekao je da koalicijska valda sastavljena po starom dvopartijskom sustavu neće imati dovoljan legitimitet niti međunarodnu vjerodostojnost bude li imala minimalnu većinu. On predlaže vladu nacionalnog jedinstva u kojoj bi sudjelovale sve stranke koje podupiru europski kurs, bez obzira na njihove stavove prema sporazumu o financijskoj pomoći.
Othan Anastasakis, direktor za studije o jugoistočnoj Europi sa Sveučilišta Oxford, rekao je za BCC da će, u slučaju da niti jedna stranka ne osvoji više od 20 posto glasova, to biti događaj bez presedana u Grčkoj parlamentarnoj demokraciji. ”Sve će biti još neizvjesnije nakon izbora. Ne znamo hoće li se oformiti koalicija niti kako dugo će trajati. Ne vidim da će živjeti dugo”, rekao je Anastasikis. Prema njegovim riječima Grci su poslali vrlo jaku poruku: dosta je bilo štednje.
Za Theodorosa Pangalosa, zamjenika premijera i višeg dužnosnika Pasoka, rezultati dosada prebrojanih glasova znače da zemlja neće moći složiti vladu. Ako niti jedna stranka ne osvoji dovoljno glasova za formiranje vlade, pobjednik će morati tražiti koalicijskog partnera. Najprije će to moći stranka s najviše glasova, za što ima tri dana. Ako ne uspije, isto može pokušati druga stranka po snazi, a zatim i treća. Propadnu li svi ti pokušaji Grci bi mogli ponovo na birališta već za mjesec dana. Izbori su ključni test za Grčku jer o rezultatima će ovisiti europska budućnost zemlje i njene šanse za gospodarski oporavak. New York Times navodi kako prvi rezultati s birališta pokazuju da je plan europskih lidera za Grčku propao. Njemački ministar financija Wolfgang Schauble upozorio je Grke da ako nova vlada, kakva god ona bila, do kraja ne bude izvršavala svoje fiskalne obveze, zemlja će ”snositi posljedice”.
Izvor: Marinko Bobanović / Vjesnik
Akademija-Art
