U deset godina izlagalo 700 umjetnika na više od 900 događanja
U Grazu je Muzej suvremene umjetnosti Kunsthaus, postao simbolom sklada između starog i novog. Kunsthaus, kao jedan od vodećih izložbenih prostora za suvremenu umjetnost u ovom dijelu Europe, ove godine slavi svoju desetu obljetnicu, a vrhunac događanja upravo je ovih dana kada je za posjetitelje beplatan ulaz. – Ovih 10 godina bilo je razdoblje prepuno događanja u pustolovini zvanoj suvremena umjetnost. – rekao je za ovu prigodu, uz 10-tu obljetnicu Peter Pakesch, intendant Univerzalnog muzeja Joanneum, u sklopu kojega djeluje Kunsthaus. Pa je nastavio: – Ovdje se lokalna, ali i međunarodna publika imala priliku suočiti s različitim aktualnim sadržajima iz svjetske umjetnosti, s projektima osmišljenim upravo za ovu kuću te s propitivanjem lokalnih datosti i odrazom našeg vremena kroz velika umjetnička imena. Ai Weiwei, Andy Warhol, Michelangelo Pistoletto, Maria Lassnig, Berlinde de Bruyckere, Franz West, Martin Kippenberger, Tatjana Trouve, Heimo Zobernig i mnogi drugi bili su naši gosti i dopustili nam da sudjelujemo u njihovoj umjetnosti i razmišljanjima. – riječi su Petera Pakescha.
Kunsthaus je proteklih deset godina posjetilo više od 825 tisuća ljudi, prve godine bilo ih je više od sto tisuća, taj je broj rastao iduće godine, a od 2005. do danas u prosjeku ih je godišnje bilo između pedeset i osamdeset tisuća. Izložbeni prostori Muzeja, na oko 2,2 tisuće četvornih metara, ugostili su sedamdesetak skupnih i samostalnih izložbi, na kojima je izlagalo skoro 700 umjetnika i umjetničkih kolektiva. Više od 900 događanja odvijalo se unutar prostora, a gotovo 700 izvan njega. Najuspješnija izložba bila je ona inauguracijska iz 2003., “Umišljanje – Percepcija u umjetnosti” skupine autora, koju je posjetilo više od 91 tisuće ljudi.
U sklopu aktualne izložbe “Kultura: Grad. Kulturne građevine od Bilbaa do rudnika i koksare u Essenu” Kunsthaus preispituje i uvjete vlastitoga rada, svoje sadržaje i funkcije, otvarajući se idejno i realno svome okruženju u smislu “građevine kao grada”, pa je građanima tijekom deset dana, od 22. rujna do 3. listopada, bio osiguran besplatan ulaz. Izložba, otvorena do 13. listopada, bavi se fenomenom “Bilbao-efekta” i kroz 37 različitih primjera, od pariškog Centra Pompidou, Guggenheima u Bilbaou, Kunsthausa u Grazu do projekata “2-3 ulice” u Rurskoj oblasti ili kvartovske inicijative “Detroit Soup”, proučava strategije razvoja grada kroz razne kulturne inicijative i građevine. Posredstvom nacrta i vjernih modela ona suprotstavlja najveće arhitektonske oblike gradnje iz cijeloga svijeta sa samoorganiziranim građanskim inicijativama, alternativnim i dinamičnim kulturnim i umjetničkim projektima u različitim gradskim četvrtima ili napuštenim građevinskim kompleksima.
Svoj deseti rođendan Kunsthaus je proslavio 28. rujna cjelodnevnim programom i nizom umjetničkih događanja. Umjetnik Gilbert Bretterbauer je radom u tekstilu dao novo lice prizemlju Muzeja, umjetnički kolektiv “Resanita” izveo je projekt oko cijeloga Kunsthausa koji srasta s njihovim “Vrtovima u predgrađu”, a umjetnik Karl Salzmann u dvorištu zgrade odjenuo je Zobernigovu skulpturu u zvučnu instalaciju “Rotacija/Notacija”. Bili su tu predavanja, okrugli stol, performansi, glazbene i svjetlosne instalacije, te program za najmlađe. Uskoro završava proslava obljetnice, ali programi u Kunsthausu, za kojeg se kaže da se ‘spustio’ među barokne zgrade Graza kao ‘prijateljski izvanzemaljac’, idu dalje.
Tekst i foto: Nives Gajdobranski
