Gradska galerija Fonticus Grožnjan: STANJE VREMENA

ARPEGO OSTINATO katalog 00

ARPEGO OSTINATO katalog 00

Dvije prezentacije unutar projekta
STANJE VREMENA
Otvorenje: u ponedjeljak, 23. XII. 2013. godine u 19.30 sati
Projekt posvećujemo uspomeni na preminulog kolegu, slikara Zdravka Rajkovića

foto-galerija

otvorenje kolektivne, selektirane, tematske izložbe
ARPEGGIO OSTINATO
&
projekcija radova zbirke
LIKOVNI FUNDUS GROŽNJAN, stanje 2013.

Projekt kojeg predstavljamo sastoji se od dva dijela. Prvi dio je u obliku izložbe na kojoj se prezentiraju radovi 60 autora izabranih iz Likovnog Fundusa Grožnjan. Drugi dio projekta predstavlja evidenciju svih radova koji sačinjavaju ovu zbirku. Popis i fotografije svih radova, dostupni su u drugom dijelu zajedničkog CD-rom kataloga. Potrebno je kazati da se, prema prvom evidentiranje LFG 2002. godine, on sastojao od radova 60 autora. Novom evidencijom ustanovljeno je da LFG do kraja 2013. godine broji 442 rada koje potpisuje 203 umjetnika.

Autori čiji su radovi iz Likovnog fundusa Grožnjan prisutni na izložbi ARPEGGIO OSTINATO:
Mirna Arsovska, Corinne Beatović Kraljević, Marko Beslać, Igor Blagonić, Atanas Botev, Darko Brajković Njapo, Vedran Burul, Giani Celija, Ivo Ćorković, Bruna Dobrilović, Franjo Dolenec, Slađan Dragojević, Aleksandar Duvnjak, Martin Erdeš, Iva Gobić, Krešimira Gojanović, Igor Gustini, Burhan Hadžialjević, Diana Herrera, Azra i Sandi Huszar, Sanja Janković, Armano Jeričević, Marino Jugovac, Jelena Kovačić, Ivan Kuharić, Jana Kunovska, Andrea Kustić, Edvard Kužina, Gordana Kužina, Miranda Legović, Emanuele Martina, Milan Marin, Slavica Marin, Željko Marinković, Josip Mijić, Radenko Milak, Zoltan Naggy, Massimiliano Nazzi, Jadranka Ostić, Saša Pančić, Robert Pauletta, Tereza Pavlović, Dalibor Pehar, Zdravko Rajković, Davor Rapaić, Katja Restović, Aleksandra Rotar, Nika Rukavina, Andrea Ružić, Vedran Šilipetar, Krešimir Sokol, Štefanija Šoštarić, Mario Šunjić, Bojan Tankosić, Zlata Tomljenović, Jelena Tondini, Petar Tuškan, Claudio Ugussi, Dražen Vitolović, Dorina Vlakančić, Roberta Weissman Nagy.
Kustos: Eugen Borkovsky

ARPEGO OSTINATO katalog 01

O kolektivnoj, likovnoj izložbi selektiranih radova iz Likovnog fundusa Grožnjan

Radni naslov koji određuje ideju ovog projekta glasio je Stanje vremena. Kasnije je nazvan ARPEGGIO OSTINATO. Oznaka iz glazbene tradicije uporabljena je kao odrednica likovnog projekta. Termin označava akord harfe a u slobodnijoj interpretaciji mogao bi značiti tvrdoglavi, uporni hod žicama harfe ka sazvučju. Zvuk harfe izaziva lirske i mistične asocijacije što govori da umjetnici još vjeruju u ideju, inspiraciju, kreativnost, humanost, uzvišenost svog poslanja. To osvjetljava ideju kako harmonija trenutka i kreacija uvijek bivaju usklađene bez obzira da li ih u recentnom vremenu prepoznajemo.

Izabrani radovi pripadaju različitim poetikama, stilovima i vremenima. Neka djela su starija a neka sasvim svježa. Raspon datacija je od 1950. do 2013. godine. Možemo prepoznati odlike umjetničkih praksi druge polovice prošlog i početka ovog stoljeća: slobodno kretanje kroz područje iskaza, upotreba raznorodnih materijala, različitih medija, novih tehnologija. Pred nama su različiti individualni pristupi koji su nalazili načine i mjesta prezentacije u suvremenom kulturnom prostoru. Svaki od ovih radova nosi neku od oznaka propitivanja osobnog prostora i vremena na načine otvorenih i jasnih poruka ili insinuacija, dokumentiranja ili provokacija. Autori to rade svjesno ili instinktivno a kustos želi upozoriti na dijalog, razgovor znakovima koji promatrača usmjeravaju ka prepoznavanju stanja svijeta u kome živi zajedno s umjetnikom.

Recentno vrijeme umjesto ideje prosperiteta donosi sumnju. Umjetnici su među prvima koji reagiraju. Slutnja se najprije manifestira instinktivno a uskoro krizu osjete i doslovno, udarom na, najčešće oskudni standard. Odabir radova iznio je na svjetla reflektora radove onih autora koji sumnjičavo promatraju sadašnjost. Oblikovana djela prepoznaju se kao antropološke, političke i socijalne izjave. Umjetnički predmet tjera na razmišljanje za razliku od reklame u kojoj je sve usmjereno jasno. Sredinom prošlog stoljeća tematizirala se uštogljenost građanskog društva. U postmodernizmu to se hrabrije događa ali se mnogo autora okreće osobnom i ne dodiruje direktno neku od sumnjivih političkih odluka. Ostaje nam prepoznavanje indirektnih značenja. Ovo vrijeme karakterizira dovođenje na upit svih proklamiranih vrijednosti. Rađa se sumnja u službeno tumačenje povijesti. Događaju se snažne kritike postindustrijskog društva. Upozorava se na nefunkcioniranje zapadnog oblika demokracije. Uviđa se raspadanje samoproglašenog „jedinog pravilnog” društvenog uređenja – kapitalizma koji, s jedne strane promovira demokraciju ili novi model uporabnog predmeta a u realnosti daje otkaze, smanjuje prihode i socijalnu sigurnost stanovnika a naročito imigranata. Pojedinac postaje impregniran informacijama i predodžbama bez mogućnosti obrane ili odmaka. Stalno se nude iskonstruirane senzacije kako bismo previdjeli situacije koje nam rade o glavi.

Sudbina umjetnika u suvremenosti određena je ne samo njegovom lokacijom već i odlukom da se društveno-politički angažira ili ostane pasivan. U okruženjima domaćeg ili svjetskog zrelog, bolje rečeno divljeg kapitalizma prisutna je permanentna borba oko prevlasti uvijek istih političkih stranaka i financijskih moćnika. Slavi se profit i perfidno nameće potrošački mentalitet. Time dolazi do neminovnog urušavanja sistema vrijednosti i potiskivanja humanosti i solidarnosti. Zasićenje proizvodima opravdava se ne sasvim jasnim pojmom recesije. Pristrani financijski eksperti, umjesto neovisnih, određuju parametre kakvoće života. Tome se pridružuje institucija crkve, koja sebe naziva humanističkom a koja bez imalo srama uzima sve što može. Pri tom se pokušava miješati u politiku i u osobni život namećući gabarite ponašanja. Djelovanje crkve predstavlja se kao znanost pa se na području sumnjivih dogmatskih definicija, njihovo poslovanje imenuje znanstvenim radom. Da li je krivo uvjerenje da je studij teologije zapravo studij retorike i manipulacije podacima zapisanim u kontradiktornoj knjizi koju nazivamo Biblija? Činjenice govore da je u povijesti zapadne civilizacije najviše krvi proliveno pod zastavama nacionalnosti i vjera. Malo je poznato da pojmovi nacija, nacionalizam i nacionalni identitet nastaju tek od kraja XVIII. stoljeća naovamo. Današnje nacije se oblikuju početkom industrijske revolucije pokretanjem kapitalističkog poduzetništva. Problem nacionalnog identiteta postao je dramatično pitanje, opravdanje za krvava ratovanje, pljačke, palež, mržnju, vjerske interesne podjele. Pitamo se kakav je to nemoćan Bog kojemu se na silu treba ishoditi poštovanje?

Opterećen svim tim situacijama, umjetnik sluti da je nezavisnom pojedincu opstanak ugrožen. Sve je prisutniji proces utapanja jedinke u bezličnu masu pod krinkom globalizacije i novog svjetskog poretka. Živimo zapravo u kontradikciji. Propagandna mašinerija obećava nam nove, ljepše, bolje proizvode blistavim reklamama. S druge strane, tjera nas na štednju u ime nekog budućeg općeg blagostanja, nacionalne i vjerske sigurnosti. Mladi ljudi koji su devedesetih godina prošlog stoljeća stajali na početku života, danas su još uvijek u istoj čekaonici. U međuvremenu im je prošla trećina života. Tko će i kada to nadoknaditi?

Razmišljajući o uzrocima ove materijalne i duhovne krize, počinje sumnja u namjere politike. Stajao netko ili ne iza teorije zavjere, ona nam se jednostavno događa. Demokracija se nije pokazala kao uspješno uređivanje društvenih odnosa. Kao što se socijalistički sistemi nisu uspjeli održati na životu, svjedoci smo da ni kapitalistički način nije uspješan oblik uređenja međuljudskih odnosa. Socijalistički (ili komunistički) uređene državne cjeline rasformirale su se uslijed unutrašnjih razlika i nametnutih dominacija koje nisu morale biti isključivo ekonomske. Marxova misao preokrenuta je i zlorabljena unutar rigidnih zemalja koje se nisu uspjele othrvati uređenju sličnom diktaturama. Pored toga, ako idemo makar u površnu analizu utjecaja, postaje jasno da je socijalizam ustuknuo pred upornim kampanjama koje su plasirale kapitalističke zemlje. One su gradile nacionalizme i religijske podjele. Ali, to kapitalu ipak nije pomoglo. Danas je očito da se kapitalizam umjetno održava raznim globalnim makinacijama od iniciranja ratova, kriza, pa do smanjivanja demokratskih prava.

Neuspjeh ideje stvaranja mirnog svijeta izaziva indignaciju i reakciju umjetnika. Početak ovog stoljeća obilježen je produbljivanjem planetarnih nelogičnosti i problema. U alter postmodernističkom vremenu prepoznaju se situacije u kojima je zapadni pogled na svijet neprimjeren. Ohrabruju fizikalna znanstvena otkrića koja iniciraju promjenu percepcije svijeta. Teorija organiziranog kaosa, teorija relativnosti i kvantna fizika i poljuljale su kartezijsko – newtonovski sustav. Novim su shvaćanjem o vibracijama energije, fraktalima i bozonima, na udaru i vjera i klasična znanost. Načelo determiniranosti pokazuje da ne možemo precizno određivati uzroke, položaj i vrijeme događanja u materijalnom svijetu. Možemo odrediti samo tendencije događanja. U suprotnosti s mehaničkim pogledom na svijet, svijet se pokazao kao organska, ekološka a nadasve interaktivna i cjelovita pojava.

Građa uvedena u ovaj projekt igra se relativiziranjem realnosti. Ovaj niz radova nije narativan, već više odgovara nizu individualnih kognitivnih znakova. Radove projekta objedinjava ideja uporne seizmografije nesigurnosti trenutka. Mnogi umjetnici počinju shvaćati da ih i taj demokratski, dogovorni sistem međuljudskih odnosa zapravo ne želi poštovati. Sistem ih samo tolerira. Čim se pokrene osobni stav koji ne podilazi vladajućoj kliki, dolazi prijetnja razglašavanja za neprijatelje, revolucionare, potencijalne teroriste. Svjedoci smo, živimo pored hordi osiromašenih i obespravljenih stanovnika zapadne civilizacije. Mi se, još koliko toliko ekonomski neovisni, pravimo da ne vidimo ljude koji kopaju po našim vrećama za smeće. Na žalost, ta vojska ljudi je sve veća. Sada joj je na putu plaćen kordon do zuba naoružanih ljudi u uniformama. Ali, eto, baš nedavno, u Rimu, ti su specijalci položili svoju opremu pred prosvjednike solidarizirajući se sa njima.

U ovom vremenu koje nije sklono običnim, prosječnim ljudima a ponajmanje umjetnicima, pokušao sam složiti projekt koji će označavati odlike trenutka. Grožnjan je specifično središte kreativnosti a ovaj izbor je iz ovdašnjeg Likovnog fundusa. Osim radova nekih autora koji žive ili su živjeli na Grožnjanu, imamo radove autora koji su ovdje gostovali. Još uvijek vjerujući u nadmoć razuma nad divljim profiterstvom, izabrao sam radove koji naznačuju stanje vremena ali, koji uglavnom ne iskazuju radikalnu reakciju. Suvremenost nalaže potrebu da stare riječi promatrač, svjedok, zamijeni novim pojmom sudionik. Tako je ARPEGGIO OSTINATO ili u slobodnoj interpretaciji tvrdoglavi harfin akord, zapravo propitivanje, započeta diskusija.

Eugen Borkovsky, XII. 2013.

ARPEGO OSTINATO katalog 02

O LIKOVNOM FUNDUSU GROŽNJAN

Likovni fundus Grožnjan (LFG) formiran je 2002. godine. Tada smo sačinili popis autora i njihovih radova. Izvještaj stanja glasio je: Likovni fundus Grožnjan, 2002. godine, ima: 64 umjetnička rada od 60 autora. Od tada se stanje znatno izmijenilo i to u korist Fundusa. Ljubaznošću umjetnika, aktivnostima Gradske galerije Fonticus i Općine Grožnjan, Fundus se obogatio. Fundus je nadopunjavan tijekom posljednjih godina iz više izvora. Poneki autor bi, nakon samostalne izložbe u galeriji Fonticus, darovao rad. Fundus je nadopunjavan radovima nastalim na Likovnim kolonijama u Grožnjanu te nagrađenim radovima tradicionalne godišnje manifestacije Ex tempore.

Danas je Fundus nekoliko puta bogatiji autorima i umjetničkim radovima. Fundus trenutno broji 442 rada koje potpisuje 203 autora. Od toga su tri značajna rada na javnim mjestima. Zidove atrija groblja Grožnjan oplemenio je Ivan Seljak Čopič a oslikavanje crkvice sv. Kuzme i Damjana potpisuje Ivan Lovrenčić. Unutar groblja nalazimo spomenik palim borcima protiv fašizma, odličan rad kojeg je izveo Peter Černe. Ostali artefakti Likovng fundusa Grožnjan su slike, crteži, grafike, skulpture, keramoskulpture, video radovi, instalacije i sl. U LFG su radovi autora iz 13 zemalja svijeta i Hrvatske. Normalno, LFG je veoma raznolik i heterogen: po tehnikama, razmišljanjima, likovnim pristupima i iskustvima autora. U Fundusu imamo raspon od vrhunskih likovnjaka do početnika. Kvaliteta radova je, ipak, natprosječna, posebice ako kao kriterij uzimamo vrijeme kad su radovi nastajali. Raspon datacije nastanka radova seže od 1959. godine do 2013. Pišući ovaj tekst, pokušao sam izdvojiti neke značajnije autore, ali sam odustao jer ih nije mali broj.

Kako je sve započelo? Još prije 2002. kad je rađen prvi projekt iz LFG, s kolegama, i grožnjanskim umjetnicima dogovoreno je da je neophodno obraditi i to područje grožnjanskog likovnog života. Tako je i ove godine zaključeno da je potrebno napraviti inventuru novonastalog stanja, kataloški obraditi radove koje smo posjedovali te obraditi i dodati one koji su uvršteni proteklih godina. Moramo se prisjetiti Narcise Bolšec Ferri, Muzeja Umaga, Roka Zelenka i realizaciju projekta SVI NAŠI GROŽNJANCI. Ta je inventura bila važna. Nakon tog neselektiranog ali dokumentarnog projekta prešlo se na mnogo konkretnije aktivnosti na Grožnjanu. Uz ostale projekte 2002. godine, evidentiran je tadašnji fundus grožnjanskih umjetnina, koji je svojim iniciranjem označio novo vrednovanje umjetničkog rada. Tada smo zamolili Gorku Ostojić Cvajner, iskusnu povjesničarku umjetnosti i provjerenu prijateljicu Grožnjana da nam iz tadašnjeg fundusa sačini projekt koji je bio izuzetno uspješan.

I sada smo tu. Fundus je takav kakav je. Cijela situacija danas je dokumentirana. To nas sve obvezuje na daljnji rad. Tako smo zamislili dva projekta koja ovom prigodom najavljujem: Prolistat ćemo zajedno s posjetiocima cijeli fundus putem video projekcije. Pored toga, predstaviti ćemo uživo u prostorima Gradske galerije Fonticus Grožnjan dio radova iz Likovnog fundusa u obliku selektiranog projekta. Tako Likovni fundus više nije hrpa uskladištenih radova, već živa kolekcija koja će i nadalje povremeno biti predstavljana tematskim projektima.

Eugen Borkovsky, X. – XII. 2013.

foto-galerija

ARPEGO OSTINATO katalog 03

Zbirka je smještena u prostorima općine Grožnjan
Inicijator i voditelj zbirke Likovnog fundusa Grožnjan: Eugen Borkovsky

Realizirani projekti iz LFG:
2002. -lik. projekt: TRAG VREMANA & TRAG PROSTORA, kustosica Gorka Ostojić Cvajner
2008. -lik. projekt: METAFORE TIJEKA, kustos Eugen Borkovsky
2009. -lik. projekt: ALLEGRO MA NON TROPPO, kustos Eugen Borkovsky
2011. -lik. projekt KRIZA ILUZIJE, kustos Eugen Borkovsky
2013. -lik. projekt ARPEGGIO OSTINATO, kustos Eugen Borkovsky

Stanje:
2002. – 60 autora
2013. – 203 autora, 442 rada

ARPEGO OSTINATO katalog 04