Gradonačelnik kralj: U Zagrebu dobiva 20 milijardi više, a nema opoziva

Vlada je danas povećala ulog u utrci za gradonačelnika Zagreba za 20-ak milijardi kuna. Budući gradonačelnik upravljat će Holdingom koji ima 15 milijardi kuna imovine i godišnji prihod od 5,5 milijardi. Uz to, Vlada je ukinula mogućnost da birači bilo kojeg gradonačelnika mogu referendumom skinuti s pozicije

 
Umjesto toga, samo ako se gradonačelnik i gradska Skupština ne dogovore oko proračuna, Vlada će ih poslati na nove izbore. Građani će zato s 20 posto potpisa birača moći tražiti referendum o bilo kojoj drugoj lokalnoj temi. Tri su to glavne izmjene novog zakona o lokalnoj upravi i neposrednim izborima. Nova pravila vrijedit će nakon izbora u svibnju.
Premijer Zoran Milanović je rekao da se od uvođenja neposrednog izbora gradonačelnika u Hrvatskoj prije 3,5 godine dosad, napravio kaos. Prvenstveno zato što nisu simulirane posljedice.
– Model iz 2009. godine je nepotpun, nedomišljen i zbrzan – rekao je premijer.
Napomenuo je i da prijedlog zakona znači tek otvaranje javne rasprave o najboljim rješenjima, a da će se zakon donijeti do Nove godine. Da se na zakonu još mora raditi, potvrdio je i ministar Arsen Bauk, ali je također rekao da su oni predložili najbolja rješenja koja povećavaju i odgovornost gradonačelnika, ali i olakšavaju smjenjivost.
– Pri donošenju proračuna će se ispitivati legitimitet gradonačelnika. On će biti odgovoran za upravljanje trgovačkim društvima – rekao je Bauk.
Kada se pogledaju zakonska rješenja koje je SDP brusio zadnja tri mjeseca, vidljivo je da će i s njima biti brojnih zakonskih problema. Osim toga, iako je premijer više puta istaknuo da su ona nadstranačka, vidljivo je i da je osnova za donošenje zakona bila situacija u Zagrebu u kojem SDP ratuje sa svojim bivšim članom, gradonačelnikom Bandićem.
Iako ministar Bauk ističe da će gradonačelnici biti lakše smjenjivi jer za razliku od sada i oni idu na izbore ako proračun ne prođe u predstavničkom tijelu(Skupština ili vijeće), to je samo djelomično točno. Osim što je time ostavljena mogućnost da ako primjerice Bandić ponovno pobjedi, oni žrtvuju svoju stranačku većinu da bi ga pokušali smijeniti, iz odlučivanja su potpuno izbačeni građani. Umjesto njih, o smjeni odlučuje Vlada, a ne oni koji su gradonačelnika i predstavničko tijelo izabrali. U potpunosti je izbačeno da gradonačelnikovo kršenje zakona i neprovođenja odluka predstavničkog tijela može biti razlog za pokretanje njegovog opoziva.
Opoziv se nije mogao dosad provesti zbog nesređenih biračkih popisa i velikog broja birača, pa je bilo teško moguće da na izjašnjavanje o gradonačelniku izađe više od polovice birača. HDZ je pokušao popraviti to rješenjem da se opoziv može pokrenuti natpolovičnim izglasavanjem referenduma u predstavničkom tijelu, a onda bi protiv gradonačelnika trebala glasati barem jedna osoba više nego ga je izabrala. Ničega sličnog sada nema.
– Nedopustivo je da Vlada raspušta predstavničko tijelo i miče gradonačelnika bez mišljenja birača koji su ih izabrali – kaže Davorin Mlakar, bivši HDZ-ov ministar uprave.
SDP se zaigrao i s drugim rješenjem – vraćenjem gradonačelniku gradskih tvrtki i svih ustanova kojima su osnivač jedinice lokalne uprave. Baš SDP je razvlastio gradonačelnika Bandića iz odlučivanja u Zagrebačkom holdingu. Sada vraćaju rješenje protiv kojeg su se borili, što bi značilo da je Bandić čitavo vrijeme bio u pravu. Novi gradonačelnik će imati i Holding i njegove milijarde. No, čak i kada se taj stranački sukob stavi na stranu, postoji puno ozbiljniji problem. Ustavni sud je zauzeo mišljenje da je jedino predstavničko tijelo zaduženo za trgovačka društva, a tako je mislilo i bivše ministarstvo uprave.
– Vraćanjem ovlasti gradonačelniku ide se protiv te odluke Ustavnog suda – kaže Mlakar.
U hrvatski Ustav je ugrađena odredba iz Europske povelje o lokalnoj upravi. Ona kaže da građani ostvaraju pravo na lokalnu upravu preko predstavničkog tijela. Sve je funkcioniralo kada su izbori bili posredni, tj. na lokalnoj razini se vlast birala isto kao i na državnoj. No, uvođenjem neposrednog izbora lokalnih čelnika je nastao problem. Toga je svjestan i premijer Milanović, ali je zakon ipak pustio.
– Ustavni sud je rekao da Skupština ta koja ima pravo upravljati tvrtkama. Ali to nije dobro, pa predlažemo drugačije rješenje. Pitanje je koliko je prijedlog usklađen s Ustavom, ali isto tako i je li se citiranjem Europske povelje u Ustavu zaista željelo postići da predstavničko tijelo upravlja tvrtkama – rekao je Milanović.
Iako je sam otvorio to pitanje Ustavnosti, odmah u sljedećoj rečenici je rekao: "Nakon izbora 2009. godine se otvorilo stotinu pitanja. To sada ne želimo".
Pitanja su ipak otvorena, a Mlakar upozorava da Ustav također ima i odredbu da se izborno zakonodavstvo ne smije mijenjati godinu dana prije izbora, a upravo se to čini.
Od nedvojbeno dobrih prijedloga novih rješenja je činjenica da će se moći raspisivati lokalni referendumi, ali i savjetodavni. Ako predstavničko tijelo ne posluša volju 20 posto birača, bit će raspušteno.
Treba naglasiti i da je SDP unatoč davanju znatno većih ovlasti gradonačelnicima, ostavio i jedinu financijsku kontrolu iz prijašenjeg zakona. Gradonačelnik ne može sam odlučivati o prodaji i kupnji nekretnina iznad 0,5 posto prihoda proračuna. Dodatni limit je kao i sad, milijun kuna. O svemu većem od tog iznosa, odlučuje predstavničko tijelo.