U najnovijem Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF), pod naslovom “Gospodo, gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?”, Anto Bajo (IJF) i Marko Primorac (Ekonomski fakultet u Zagrebu) zamjećuju da su posljednji tjedan u godini, kao i mjesec srpanj, hrvatskim vladama često pogodni za mijenjanje zakona ili donošenje odluka koje znatno utječu na državne financije
To potvrđuju i dvije posljednje sjednice Vlade – telefonska održana na Badnjak, 24. prosinca, na kojoj je ministru financija dana suglasnost za zaduživanje RH u iznosu od 200 milijuna eura te suglasnost Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) za zaduživanje od 606,4 milijuna kuna, dok je na sjednici 27. prosinca Vlada dala suglasnost za kreditno zaduženje Hrvatskih cesta i za preuzimanje duga HŽ Infrastrukture.
Tako je u samo tjedan dana Vlada s četiri odluke povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna. Hrvatske ceste pridonose rastu duga s 0,4 milijarde, Hrvatske željeznice s 1,4 milijarde, država izravnim kratkoročnim zaduživanjem s 1,5 milijardi te Centar za restrukturiranje i prodaju s 0,6 milijardi kuna, navode Bajo i Primorac.
Vlada je na telefonskoj sjednici dala suglasnost CERP-u da se zaduži za 606,4 milijuna kuna za kupnju 24,5 posto dionica Jadranskog naftovoda od Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), uz mjenično jamstvo Republike Hrvatske. To zaduživanje posebno je zanimljivo i u najmanju ruku čudno uzme li se u obzir činjenica da je Vlada osnivač i CERP-a i HANDA-e, ističu Bajo i Primorac.
Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom, a postojeća nepovoljna zaduženja upućuju na potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima, dodaju Bajo i Primorac. Naglašavaju da su potencijalne obveze s kojima će se Vlada suočiti u idućem razdoblju sve veće, a proizlaze iz rastućih obveza povezanih sa zaduživanjem izvanproračunskih korisnika, javnih poduzeća kojima su odobrena državna jamstva.
Neadekvatno upravljanje javnim dugom uzrokuje iznimno visoke troškove zaduživanja koji poništavaju učinke skromnih fiskalnih reformi na rashodnoj strani proračuna, navode Bajo i Primorac. Smatraju da Vlada treba žurno donijeti strategiju upravljanja javnim dugom. (HRT)
