Akademik B. Kincl, akademik Đ. Seder, prof.dr. Zvonko Maković, akademik V. Neidhardt, prof.dr. Dragan Damjanović, akademik Z. Kusić, predsjednik HAZU, A. Kralj, upraviteljica Gliptoteke, akademik, Z. Bourek i akademik B. Magaš
Tekst i foto: Nives Gajdobranski
nives.gajdobranski@gmail.com
Izgradnja i restauracija katedrala i stvaranje hrvatskoga identiteta
U Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti otvorena je 26. studenoga izložba "Hrvatski učenici Friedricha Schmidt. Bečka Akademija i hrvatska arhitektura 19. stoljeća". Izložba, koja se može razgledati do 18. prosinca, donosi pregled života i stvaralaštva šestorice hrvatskih arhitekata koji su u Schmidtovoj klasi završili Akademiju likovnih umjetnosti u Beču ili su radili u njegovom ateljeu: Hermana Bolléa, Josipa Vancaša, Janka Holjca, Martina Pilara, Vinka Rauschera i Janka Josipa Grahora.
Autor izložbe i pratećega kataloga povjesničar umjetnosti i docent na Odsjeku za povijest umjetnosti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Dragan Damjanović predstavlja najvažnije arhitektonske projekte spomenutih arhitekata nastale od kraja 70-ih godina 19. do 20-ih godina 20. stoljeća. Likovni postav izložbe, postavljene u Medvedgradskoj 2, potpisuje arhitekt Mario Beusan, a otvorena je u sklopu prvoga "Dana otvorenih vrata HAZU" i u organizaciji Austrijskog kulturnog foruma.
Otvarajući izložbu tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU akademik Boris Magaš istaknuo je da ona govori o vremenu u kojemu su arhitekti stvarali hrvatski identitet dostignuvši trajne vrijednosti, a tadašnja strujanja u arhitekturi obilježila su i vrijeme u kojemu danas živimo.
Po njegovim riječima, izložba će sigurno postaviti i veliko pitanje koliko smo danas dorasli zadaći koju su tada ostvarili spomenuti arhitekti te vjeruje da će na to pitanje, makar djelomice, i odgovoriti.
Riječ o izložbi identiteta hrvatske kulture zadnjih desetljeća 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća, misli i ravnateljica Gliptoteke HAZU Ariana Kralj spomenuvši zdanja palače i Gliptoteke HAZU te zagrebačku katedralu. Direktor Austrijskoga kulturnog foruma Christian Lack rekao je da izložba ukazuje na arhitektonske veze Zagreba i Beča te mnoge arhitektonske tragove koji govore o kulturnom identitetu koji se podrazumijeva pod pojmom "Srednja Europa". Izložba je podijeljena u 15 cjelina, među kojima su – Vrijeme katedrala, Neogotika kao dominantan stil sakralne arhitekture, Varijante neobizanta, Odjeci neoromanike, Neorenesansa u sakralnoj arhitekturi, Neorenesansa – dominantan stil stambene i javne arhitekture, Povratak baroku, Potraga za narodnim stilom i Secesija. Član suradnik HAZU Zvonko Maković podsjetio je da su učenici Friedricha Schmidta u potpunosti izgradili jednu katedralu – onu u Đakovu te restaurirali pet od ukupno šest tada restauriranih katedrala.
Financijsku potporu održavanju izložbe dali su Zaklada HAZU, ministarstva kulture te znanosti, obrazovanja i športa, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport te Austrijski kulturni forum.
Z. Maković, D. Damjanović, Z. Kusić
Akademija-Art.hr
27.11.2011.
