Frigyes König: Columna

Izložbu će otvoriti Rektor zagrebačkog sveučilišta prof.dr.sc. Aleksa Bjeliš.

Prilikom posjeta crkvi svetog Donata u Zadru, prije nekoliko godina, opazio sam da su dijelovi i fragmenti antičke strukture koja je jednom stajala na njenom mjestu iskorišteni kao temelj za zgradu crkve. Uklesani detalji i žljebasti fragmenti stupova bili su jasno vidljivi. Tijekom izgradnje crkve u devetom stoljeću, na području koje je služilo kao Forum u doba Rimljana, iskorišteni su ostaci nekadašnje bazilike. Sastavni dijelovi stare sakralne građevine poslužili su kao temelj za novu crkvu. Ti stupovi ništa ne podupiru, oni ne podnose težak teret, oni su u fazi rasta. Oni su stupovi razuma i poretka, isti oni koji su kao predstavnici univerzalnog i pravnog uređenja jednom podupirali zakone i bili nositelji platoničkog zakona i reda. Oni su istovjetni “nebeskim stupovima”, spomenutim u Knjizi o Jobu, odnosno “zemaljskim stupovima” koji čvrsto drže zemlju u mjestu, ma koliko god se ona tresla.

Prisvajajući misli Danila Kiša, rastući stupovi govore svijesti o formi, zajedničkoj karakteristici umjetnika europske provenijencije. Upravo kroz nju oni nastoje dati smisao životu i metafizičkim tajnama. Kad govorim o formi, mislim na izbor, na pokušaj da se iznađe arhimedijanska uporišna točka kao suprotnost barbarskom neredu i iracionalnoj tiraniji nagona.

Nakon mog posjeta Zadru zaredali su se događaji. Uspostavio sam profesionalne i osobne kontakte s hrvatskim umjetnicima. Među njima, Slavomirom Drinkovićem i Peruškom Bogdanićem, čije mi je umjetničko djelovanje dalo dodatnu inspiraciju za nastavak mog projekta. Smatram se sretnim što sam bio u mogućnosti prihvatiti poziv na sudjelovanje u kiparskoj radionici u Jelsi na otoku Hvaru, koju vodi moj prijatelj Slavomir. U Gründu, Austrija, vodio sam dug razgovor sa Seadom Muhamedagićem koji je doživio moj skulpture dodirom vlastite ruke. Svoje znanje o Jadranskom moru produbio sam čitajući knjigu Predraga Matvejevića.

Frigyes König

Frigyes König, putnik, posjećujući dvorce i gradove, arheološke iskopine, obale i otoke, uočio je ono što preostaje, preživljava kao tvar, ideja ili sjećanje. Između brojnih i neobičnih predmeta Frigyesovog atelijera uočljivo se ističe serija plavih kolonada. U jednom od prvih crteža i akvarela prepoznatljiv je detalj temelja crkve Sv. Donata u Zadru. Konglomerat kamenih fragmenata zadarskog Foruma, utemeljen u građevinu i svjetlost jadranskog mediteranskog prostora, proizveo je gotovo alkemijski učinak u Frigyesovoj umjetnosti.

Vjerujem da je upravo ovaj detalj njegove biografije probudio zajednički interes i pokrenuo ideje plodne i otvorene suradnje. Vremeplov Frigyesovih izgubljenih i nađenih svjetova zadarske kolonade nalazi utočište u snažnom volumenu njegove hvarske kamene Kolone, koja već treće ljeto čeka prostor jelšanske rive, dok brodovi nekih drugih svjetova čekaju svoj vez i pristanište. Veselim se svečanosti ovog zajedničkog događaja.

Slavomir Drinković

Akademija-Art.hr