Uz zvuke cvrčaka i ljepotu prirode, u motelu “Park” na Karaotoku tradicionalno je održana kolonija likovnog stvaralaštva “Čapljina 2012.”, ove godine osma po redu

I ove godine na koloniji su se u velikom broju okupili akademski umjetnici iz Hrvatske i ovih krajeva. Na svečanom otvorenju kolonije, umjetnike je pozdravio i poželio im dobrodošlicu predsjednik Umjetničke kolonije Čapljina Perica Jurković.
“Ono što nisam planirao reći, a prvi dojam je, da je ogromna energija ovdje, da je osjećaj dobar i da ova kriza u svijetu, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj nema utjecaja na vaše stvaralaštvo”, poručio je umjetnicima Jurković. Svim je umjetnicima poželio uspješan rad, kao što je bio uspješan i u prethodnih sedam saziva kroz koje je prošao 81 umjetnik.
Jurković je na tako uspješnim kolonijama koje su okupile brojne umjetnike zahvalio brojnim donatorima bez kojih ovu umjetničku koloniju ne bi bilo moguće ni realizirati. Na prvom mjestu to je Založba kralja Tomislava i još cijeli niz donatora na čijim donacijama je Jurković zahvalio.
“Zahvaljujem i ljubiteljima ove kolonije koji je prate i koji šire glas o ovoj koloniji i stvaraju dobru atmosferu. Hvala i ljudima koji u ovoj koloniji rade i pripremaju je par mjeseci unaprijed, a jednako tako kad kolonija završi također rade da sve nastale radove spreme i sačuvaju za buduća pokoljenja koja će ih gledati poput onog kataloga koji smo napravili prije dvije godine povodom pet godina postojanja kolonija”, istaknuo je Jurković, zahvalivši svima koji su došli na koloniju i poželjevši im puno uspjeha u radu. O koloniji, umjetnicima, značaju jedne ovakve kolonije, tradicionalnu je govorio prof. Stanko Špoljarić, kustos Umjetničkog paviljona u Zagrebu, koji je i osmu likovnu koloniju “Čapljina 2012.” svečano proglasio otvorenom.

Stvaralačke iskre

Špoljarić je istaknuo da u sjećanju ima i prethodne kolonije u kojima umjetnike povezuju one niti koje kao da se nižu u jednom lancu ljepote, sklada, radosti, umjetničkog predanja. U sjećanje, kazao je, ima i prošlu i pretprošlu koloniju baš po tom jednom posebnom ozračju koje ovdje vlada.
“To je ozračje koje nosi jednu kreativnu iskru iz stvaralačkih silnica koje su u predanju upisane, iskru umjetnika raznih generacija, onih mladih, onih mlađih i onih nešto starije mladosti”, naglasio je Špoljarić. Ova umjetnička kolonija itekako ima svoju ‘težinu, što je evidentno jer to pokazuju rezultati, pokazuje galerija kao zbroj dosadašnjih sedam saziva, odnosno izložba nastalih radova koja na završetku kolonije tradicionalno bude otvorena u Galeriji “Vjeko Božo Jarak” u Podkosi.
“Ovo je osmi saziv koji je okupio umjetnike koji su ovdje već jedan kontinuitet trajnosti, postojanja, dolazaka i kvalitete do novih umjetnika koji prije nisu bili ovdje, ali to je znak jednog života kolonije koja u toj svojoj punini godišnjeg saziva uspijeva dodirnuti onaj treptaj koji je na neki način sukus i smisao svake umjetničke kreacije, egzistencijalnog i esencajalnog”, istaknuo je Špoljarić. Jedna ga je novinarka pitala kako ambijent utječe na likovno stvaralaštvo, koliko je to poticajno? Špoljarić je odgovorio da ambijent utječe na dva načina, od kojih su oba istinita. Jedan način je da slikari poštuju činjenično – nude raskoš motiva koje interpretiraju unutar svojih stilistika i poetika, a postoji i jedna druga razina, koja je više estetska, gotovo filozofska, koja se druži sa samim pojmom ljepote.

Ambijent i stvaralaštvo

“Ovaj ambijent potiče tu ljepotu da svatko unutar svog svijeta, koji je negdje u sadržajnom sloju možda i drugačiji, na neki način pokaže identično jer su  umjetnici potaknuti ovom ljepotom. Ne možemo govoriti o jednom zajedničkom nazivniku ove kolonije jer živimo vrijeme umjetničke heterogenosti, rekao bih – gotovo jednom vidu agresije raznih trendova i struja, gdje se teško snaći. Ova kolonija zapravo čuva jedan vid tradicionalnoga, ali ne tradicionalnog u smislu neke okoštane forme, nego one tradicionalnosti koja poštuje sliku i slikarstvo u klasičnom smislu vrijednosti, neke estetike koja je za sva vremena dana, kod koje ne postoji dokinuće te svježine, te iskrenosti, tog suvremenog senzibliteta”, naglasio je na otvorenju Špoljarić. Ovaj likovni kritičar također je spomenuo ono što je uvidio i Perica Jurković: energiju koja je na ovoj koloniji itekako opipljiva – energija na ovoj koloniji pulsira, ona je ovdje stvarna, iskrena.
“Moje iskustvo od ranijih godina govori da nije to kolonija radi kolonije, nije to kolonija da nastanu slike radi slika, nego da unutrašnja povezanost govori o toj ljudskoj komponenti umjetnosti. Francuski kipar Rodin je rekao da prvo treba biti čovjek, pa tek onda umjetnik. Važno je da umjetnik ima ljudsku komponentu, plemenitosti darovanog talenta koji prenosi dalje”, istaknuo je Špoljarić. Umjetnike je pozdravio i zaželio im dobrodošlicu i Branimir Markić, direktor “Makart” hotela Čapljina, a svojom pjesmom otvorenje je glazbeno uveličala glazbena skupina “Feral”.

Na koloniji 46 umjetnika

Na osmoj likovnoj koloniji “Čapljina 2012.” Sudjeluje 46 umjetnika: Josip Ferenčak, Blaženka Salavarda, Dubravko Mokrović, Josip Škerlj, Antun Bosris Švaljek, Branimir Bartulović, Ivan Mareković, Ivica Vlašić, Cecilija Miler, Duško Abramušić, Zdenko Jurišić, Ema Jurišić, Željka Balin, Branimir Dorotić, Stipo Zoroja, Željko Marić, Stanko Špoljarić, Miro Zovko, Mišo Baričević, Divna Lulić Jovčić, Ivan Branko Imrović, Robert Budor, Dijana Nazor, Jagoda Lasić, Iris Bondora Dvornik, Ana Guberina, Boris Jovanović, Mario Šunjić, Vladimir Tuđa, Đuro Seder, Frane Radak, Marija Barun, Andrea Robić, Ingrid Runtić, Dragan Jelavić, Anđelko Matić, Ante Brkić, Ljubo Trtanj, Mišel Stojanović, Trpimir Grgić, Mirela Borovac, Miroslav Šetka, Zita Švaljek Rončević, Željko Koren, Andrej Gvozden, Tamara Grbavac i Antonija Tolić.

Foto: Ivica Matić
Tekst: Andrijana Copf

Akademija-Art