Preporučene dnevne količine željeza su 10-20 mg ili 8 mg/1000 kcal, no ponekad su potrebe povećane (trudnoća, dojenje, rast…)

 
Proljetni je umor često vezan uz nedostatak određenih nutrijenata kojih manjka u tipičnoj zimskoj prehrani.
 
Željezo je često jedan od tih elemenata, a do manjka može doći zbog nedovoljnog unosa hranom, loše apsorpcije iz probavnog sustava, povećanoga gubitka zbog obilnih menstruacija, te povećane potrebe (trudnoća, dojenje, rast). On je neophodan jer kao sastavni dio hemoglobina prenosi kisik do stanica, piše vita.jutarnji.hr.
 
Kako ga nadomjestiti
 
Glavni prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, meso, jaja, mahunarke, lisnato povrće. Među žitaricama željeza najviše ima u pšeničnom zrnu i brašnu. Jedan od bogatijih izvora ipak su pšenične mekinje i peršin, pogotovo sušeni listovi peršina. Preporučene dnevne količine željeza su 10 – 20 mg ili 8 mg/1000 kcal. Žene zbog gubitka krvi tijekom menstruacije imaju veće potrebe od muškaraca, trudnice također zbog potreba rasta ploda (25 – 30 mg dnevno) te babinjače (15 mg dnevno). Hranom se unese 10 – 20 mg dnevno, ali se resorbira samo manji dio.
 
Pomoć iz bočice
 
Obično se počinje manjim dozama zbog moguće iritacije probavnog sustava. Uz željezo se obavezno daje vitamin C radi bolje apsorpcije jer ovaj vitamin mijenja feri-oblik željeza u fero-oblik, koji se jedino može apsorbirati. Pomagači u apsorpciji željeza su vitamin C, želučana kiselina, folna kiselina, fosfor. Apsorpciju otežavaju cink, čajevi, špinat, gazirana pića, pšenične mekinje.

Izvor:  Gorila.hr

Akademija-Art