Gradske galerije Osijek i “Novi optimizam” iz Zrenjanina
U galeriji Waldinger, Fakultetska 7 (Tvrđa), Osijek
Premijera filma Želimira Žilnika
“Stara škola kapitalizma”
17. 12. 2010. (u 20.00 sati)
Nakon projekcije filma razgovor s autorom.
Program je realiziran u sklopu projekta „Vojvodina Recommended“
Ulaz je slobodan!
Pokret „Novi optimizam“, obilježavajući 10. prosinca, Međunarodni dan ljudskih prava, započeo je u Zrenjaninu s realizacijom dugoročnog projekta „Vojvodina Recommended“, koji se uz podršku Vlade autonomne pokrajine Vojvodine i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, u tijekom mjeseca prosinca realizira u tri partnerska grada, Zrenjaninu, Budimpešti i Osijeku.
Cilj projekta je uspostavljanje traјnog interkulturalnog diјaloga i decentralizaciјa kulturnih programa, u vidu umrežavanja međuregionalnih sudionika proјekta, interaktivne promociјe i podrške umjetnicima domaće scene klasične i progresivne glazbe, kao i promociјa primjera dobre prakse radi razmjene iskustava i kulturnih programa.
U smjeru promocije primjera dobre prakse „najboljih iz Vojvodine“ putem međuregionalne suradnje, promovirati ćemo suvremeno i tradicionalno kulturno stvaralaštvo u Voјvodini, a bazirajući se na proјektu koјi podrazumijeva razmjenu, gostovanje i edukaciјu umjetnika iz sredina obuhvaćenih projektom.
Realizaciјa proјektnih aktivnosti, obuhvaća i suradnju s broјnim partnerskim instituciјama, kao i poјedincima i grupama koјe kulturnu akciјu shvaćaјu kao poligon multikulturalnosti, toleranciјe, bogatstva različitosti, očuvanja i razvoјa našeg identiteta, kao i promociјu istih u regijama pokrivenim proјektnim aktivnostima.
Nastavak predstavljanja projekta „Vojvodina Recommended“, nakon Zrenjanina i Budimpešte, održati će se i u Osijeku, u Gradskim galerijama Osijek – u galeriji Waldinger (Fakultetska 7, Tvrđa), u petak, 17. prosinca 2010. u 20h, projekcijom autorskog filma Želimira Žilnika, „Stara škola kapitalizma“, nakon koje će se održati razgovor s autorom. Razgovorom će moderirati urednik časopisa za suvremenu kulturu Vojvodine „Nova misao“, Mirko Sebić.
O FILMU:
Radnja filma „Stara škola kapitalizma“ smještena je usred vala radničkih protesta koji se šire Srbijom. Revoltirani radnici provaljuju ogradu tvornice u kojoj su radili i s razočaranjem otkrivaju pustoš koju su za sobom ostavili novi vlasnici. Sukobi koji slijede, među kojima se dogodi i okršaj između radnika u dresu američkog ragbijaša i vlasnika te njegovih tjelohranitelja u pancirkama, ne dovode do rješenja. Grupa mladih anarhista, u znak solidarnosti otme nove vlasnike tvornice i uzme ih za taoce. Zastupnik ruskih tajkuna, broker s Wallstreeta i dolazak podpredsjednika SAD-a Bidena u posjet Beogradu – neočekivano zapletu slijed događaja, vodeći priču do šokantnog završetka. Film bilježi sve kompleksniji, a opet i krajnje živopisan pregled sadašnjeg vremena i društvenih previranja pod razarajućim utjecajima domaćeg i stranog kapitala.
Raj. Jedna imperijalistička tragikomedijaSloboda ili stripRani radoviUstanak u JaskuCrni filmLipanjska gibanjaNezaposleni ljudiPioniri maleni, mi smo vojska prava, svakog dana ničemo ko zelena travaŽurnal o omladini na selu, zimi
BIOGRAFIJA AUTORA: Želimir Žilnik (rođen u Nišu, 1942. godine, živi i radi u Novom Sadu), autor je brojnih igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra doku-drame, nagrađivan na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima. Od samog starta profesionalnog rada na filmu, okrenut suvremenim temama, koje uključuju društvenu, političku i ekonomsku kritiku svakodnevice ( (1967), (1968), (1968) i (1969), (1971), (1973) i drugi. Studentske demonstracije 1968. godine, i veliki potres iste godine, poslije okupacije Čehoslovačke, tema su i Žilnikovog prvog igranog filma (1969) nagrađenog Zlatnim medvjedom na Berlinskom filmskom festivalu, kao i s četiri nagrade u Puli iste godine. Nakon problema s cenzurom u Jugoslaviji, te zaustavljanja rada na sljedećem igranom filmu (1972) također u produkciji Neoplanta filma, Žilnik sredinu sedamdesetih godina provodi u Njemačkoj, radeći neovisne filmove – sedam dokumentaraca i igrani film (1976). Ti filmovi su među prvima problematizirali temu „gastarbajtera“ u Njemačkoj, te se i danas prikazuju na retrospektivama i simpozijima.
BIOGRAFIJA AUTORA: Želimir Žilnik (rođen u Nišu, 1942. godine, živi i radi u Novom Sadu), autor je brojnih igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra doku-drame, nagrađivan na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima. Od samog starta profesionalnog rada na filmu, okrenut suvremenim temama, koje uključuju društvenu, političku i ekonomsku kritiku svakodnevice ( (1967), (1968), (1968) i (1969), (1971), (1973) i drugi. Studentske demonstracije 1968. godine, i veliki potres iste godine, poslije okupacije Čehoslovačke, tema su i Žilnikovog prvog igranog filma (1969) nagrađenog Zlatnim medvjedom na Berlinskom filmskom festivalu, kao i s četiri nagrade u Puli iste godine. Nakon problema s cenzurom u Jugoslaviji, te zaustavljanja rada na sljedećem igranom filmu (1972) također u produkciji Neoplanta filma, Žilnik sredinu sedamdesetih godina provodi u Njemačkoj, radeći neovisne filmove – sedam dokumentaraca i igrani film (1976). Ti filmovi su među prvima problematizirali temu „gastarbajtera“ u Njemačkoj, te se i danas prikazuju na retrospektivama i simpozijima.
Marble AssKud plovi ovaj brodDo jajaMarble AssTito po drugi put među SrbimaTako se kalio čelikLijepe žene prolaze kroz gradDruga generacijaCrno i beloStara mašinaBruklin – GusinjeVruće plateBeograde, dobro jutroStanimir silazi u gradPrvo tromesečje Pavla HromišaDragoljub i BogdanVera i EržikaBolest i ozdravljenje Bude Brakusa
Po povratku u zemlju, od kraja sedamdesetih režira seriju dobro primljenih televizijskih filmova i doku-drama, za Televiziju Beograd i TV Novi Sad ( (1980), (1981), (1982), (1983), (1984), (1985), seriju (1987), (1988), (1989), (1990) i dr.). Spomenuti naslovi nagrađivani su na televizijskim festivalima u zemlji i inozemstvu. U suradnji televizije i filmskih radnih zajednica nastaje i nekoliko igranih filmova, sredinom osamdesetih: (1983), (1985) i (1988) – koji u fokusu imaju nagovještaj političkih i socijalnih promjena, kao i nadolazećih napetosti u zemlji. Tijekom devedesetih, u neovisnim filmskim i medijskim produkcijama realizira niz igranih i dokumentarnih filmova na temu kataklizme na Balkanu ( (1994), (1995), (1967), (1998) i dr.). Filmovi su dobili najznačajnije nagrade na domaćim festivalima (u Herceg Novom, na Paliću, u Novom Sadu i Sopotu). Prikazani su na brojnim međunarodnim festivalima, a na Berlinalu 2005. godine je dobio značajnu nagradu „Teddy”.
Po povratku u zemlju, od kraja sedamdesetih režira seriju dobro primljenih televizijskih filmova i doku-drama, za Televiziju Beograd i TV Novi Sad ( (1980), (1981), (1982), (1983), (1984), (1985), seriju (1987), (1988), (1989), (1990) i dr.). Spomenuti naslovi nagrađivani su na televizijskim festivalima u zemlji i inozemstvu. U suradnji televizije i filmskih radnih zajednica nastaje i nekoliko igranih filmova, sredinom osamdesetih: (1983), (1985) i (1988) – koji u fokusu imaju nagovještaj političkih i socijalnih promjena, kao i nadolazećih napetosti u zemlji. Tijekom devedesetih, u neovisnim filmskim i medijskim produkcijama realizira niz igranih i dokumentarnih filmova na temu kataklizme na Balkanu ( (1994), (1995), (1967), (1998) i dr.). Filmovi su dobili najznačajnije nagrade na domaćim festivalima (u Herceg Novom, na Paliću, u Novom Sadu i Sopotu). Prikazani su na brojnim međunarodnim festivalima, a na Berlinalu 2005. godine je dobio značajnu nagradu „Teddy”.
Stara škola kapitalizmaKenedi se ženiDunavska sapunska operaEvropa preko plotaGde je dve godine bio KenediKenedi se vraća kućiTvrđava Evropa
Slom sistema vrijednosti u post-tranzicijskim zemljama centralne i istočne Europe, problemi izbjeglica i migracija u novonastalim okolnostima proširene Europe – okvir su recentnog tematskog ciklusa započetog filmovima (2000 – nagrada Victor za najbolji film godine, Ljubljana), (2003 – nagrada Zlatna mimoza Herceg Novi), (2005), (2005 – nagrada za najbolji regionalni film Beograd 2006 i ZagrebDox 2007), (2006) i (2007).
Spomenuti filmovi prikazani su na preko 250 međunarodnih festivala i filmskih manifestacija. Žilnikov najnoviji film nosi naziv (2009). Uz kontinuirani rad na filmskoj produkciji, Žilnik se od 1997. godine bavi i pedagoškim radom – mentor je i izvršni producent niza međunarodnih filmskih radionica za studente iz jugoistočne Europe (npr. Podeljeni bog / Divided God tijekom 2007/2008, Petrovaradinsko pleme 2005, Crossing Borders u Krškom tijekom ljeta 2003 – 2008, Vitae impossibili u Napulju, 2003, Dokument + fikcija u Skoplju 1997 i Zagrebu 1998). Kao gostujući predavač surađuje s brojnim inozemnim filmskim školama (Goldsmiths College – University of London, Leiden University, Kunst Akademie u Beču, Stanford University, Central European University u Budimpešti, School of Arts and Communication – Malmö University, University College u Londonu, i dr).
Slom sistema vrijednosti u post-tranzicijskim zemljama centralne i istočne Europe, problemi izbjeglica i migracija u novonastalim okolnostima proširene Europe – okvir su recentnog tematskog ciklusa započetog filmovima (2000 – nagrada Victor za najbolji film godine, Ljubljana), (2003 – nagrada Zlatna mimoza Herceg Novi), (2005), (2005 – nagrada za najbolji regionalni film Beograd 2006 i ZagrebDox 2007), (2006) i (2007).
Spomenuti filmovi prikazani su na preko 250 međunarodnih festivala i filmskih manifestacija. Žilnikov najnoviji film nosi naziv (2009). Uz kontinuirani rad na filmskoj produkciji, Žilnik se od 1997. godine bavi i pedagoškim radom – mentor je i izvršni producent niza međunarodnih filmskih radionica za studente iz jugoistočne Europe (npr. Podeljeni bog / Divided God tijekom 2007/2008, Petrovaradinsko pleme 2005, Crossing Borders u Krškom tijekom ljeta 2003 – 2008, Vitae impossibili u Napulju, 2003, Dokument + fikcija u Skoplju 1997 i Zagrebu 1998). Kao gostujući predavač surađuje s brojnim inozemnim filmskim školama (Goldsmiths College – University of London, Leiden University, Kunst Akademie u Beču, Stanford University, Central European University u Budimpešti, School of Arts and Communication – Malmö University, University College u Londonu, i dr).
Svaki gost programa „Vojvodina Recommended“ dobija besplatan primjerak časopisa za suvremenu kulturu Vojvodine „Nova misao“.
Akademija-Art.hr
15.12.2010.
