Damir Novotny (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Umjesto kriznog poreza imamo povećani PDV, a u sustavu poreza na dohodak nema kompenzacija
Nema strukturnih promjena. Tom rečenicom ekonomski stručnjaci "časte" najnovije vladine rezove. Analitičar Damir Novotny tvrdi da je dobra strana što je rast deficita zaustavljen jer se to moralo učiniti
No pitanje je hoće li se planirani prihodi i ostvariti. Najavu smanjenja stope zdravstvenog osiguranja za dva postotna poena, te ukidanja i znatnog smanjenja raznih pretporeza i parafiskalnih nameta, Damir Novotny ne drži dovoljnom za značajniji porast gospodarske aktivnosti i rasta zaposlenosti. Po njegovu mišljenju, Vlada bi trebala izdvojiti tri do pet posto BDP-a za poticaje za investicije. Misli da "sreće" neće biti niti od povećanja stope poreza na dobit na 40 posto.
No pitanje je hoće li se planirani prihodi i ostvariti. Najavu smanjenja stope zdravstvenog osiguranja za dva postotna poena, te ukidanja i znatnog smanjenja raznih pretporeza i parafiskalnih nameta, Damir Novotny ne drži dovoljnom za značajniji porast gospodarske aktivnosti i rasta zaposlenosti. Po njegovu mišljenju, Vlada bi trebala izdvojiti tri do pet posto BDP-a za poticaje za investicije. Misli da "sreće" neće biti niti od povećanja stope poreza na dobit na 40 posto.
– Naša su poduzeća kronično nisko profitabilna, bez kapitala su i dobiti i nema se puno toga za oporezivati. Jedina iznimka su banke, telekomi i naftne tvrtke, ali njih se ionako može oporezivati, a neke su već i oporezuje, na druge načine – kaže Novotny.
Željko Lovrinčević (Foto: Goran Stanzl)
Optimističan nije ni ekonomist Željko Lovrinčević koji tvrdi da je veći PDV zamjena za izgubljeni krizni porez te da se promjenama u sustavu poreza na dohodak samo 30 posto negativnih učinaka rasta PDV-a može kompenzirati. Smanjenje doprinosa za zdravstveno naziva rizičnim potezom jer ovisi o tome što će s novcem napraviti poduzeća. Vlada, kaže Lovrinčević, očekuje da će novac investirati, ali za to nema nikakvog jamstva. Što se tiče ušteda na rashodovnoj strani proračuna, nije mu jasno kako to misle učiniti bez izmjena Zakona o radu.
Nisu građani tu radi proračuna, već proračun radi građana Darinko Kosor, šef HSLS-a koji je nakon ovih izbora izgubio parlamentarni status, a čija je stranka jedina imala program koji se razlikovao od ostalih stranaka, drži da su mjere Vlade loše.
– Nije suština u većim porezima, već u racionalizaciji potrošnje, za što Vlada za sada nema hrabrosti. Priča o konsolidaciji ima smisla, no nisu građani tu radi proračuna, već proračun radi građana – kazao je Kosor. Podsjetio je da su HSLS-ov program gospodarstvenici najbolje ocijenili, a da u Planu 21 nije bilo ni spomena o mjerama koje sadašnja Vlada predlaže.
– Govorili su jedino o racionalizaciji troškova, a toga sad nema. To nije napravila ni Jadranka Kosor, pa je zato otišla u oporbu. Već je trebalo to biti odrađeno, a kako nije mora se napraviti što prije – kaže Kosor.
Darinko Kosor (Foto: Žarko Bašić/PIXSELL)
Izvor: P. Maretić Žonja, V. Knežević, M. Špoljar /Vecernji.hr/
Akademija-Art.hr
