Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, povjerenica za pravosuđe Viviane Reding i povjerenik za proširenje Štefan Fuele u petak su izvijestili ostale članove EK o hrvatskom kršenju europskog uhidbenog naloga. Dobili su potporu cijele Komisije da se aktivira članak 39
Uskoro će Komisija o tome obavijestiti zemlje članice jer članak 39. predviđa konzulutacije s njima, ali ne mora od njih dobiti odobrenje za pokretanje zaštitnih mjera. Članice imaju deset dana da se očituju o tome, a zatim će se odlučiti koje će mjere biti poduzete protiv Hrvatske.
Reding kuvertirala popis kazni za Hrvatsku
Mina Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice EK Viviane Reding, izjavila je novinarima da je Komisija u proteklih mjesec dana bila vrlo jasna kad je tražila brze i bezuvjetne promjene hrvatskog zakona kako bi se on uskladio s Europskim uhidbeni nalogom. U odsutnosti takve akcije, Europska komisija će poduzeti mjere predviđene člankom 39. iz pristupnog ugovora.
Glasnogovornica je ponovila da Komisija očekuje brzu i bezuvjetnu promjenu hrvatskog zakona. Dodala je da ‘brzo’ ne znači nekakav konkretan rok, ali ne znači ni da se to treba učiniti za godinu dana, nego bez nepotrebnog odgađanja.
Na upit koje mjere Komisija ima na umu, Andreeva je odgovorila da o tome sada ne može govoriti konkretnije i da će se o tome odlučiti nakon konzultacija sa zemljama članicama.
Istaknula je da je ovdje riječ o izigravanju povjerenja jer ako stvarate prostor bez granica unutar EU-a, onda morate osigurati da zločini počinjeni u jednoj članici ne smiju ostati nekažnjeni. Dodala je da se ova situacija ne može usporediti s onom u kojoj su se svojedobno našle Češka i Slovenija, koje su također donijele zakone suprotne europskom uhidbenom nalogu, ali su ih pod pritiskom Komisije morale promjeniti.
U svakom slučaju, situacija u Češkoj ili Sloveniji nije usporediva sa situacijom u Hrvatskoj jer sada imamo zakon koji je usklađen 2010. godine, kada se hrvatska Vlada borila da se uskladi s pravilima EU-a, a koji je onda tri dana prije članstva promijenjen suprotno europskom zakonu. Dakle, ova je situacija različita, rekla je Andreeva.
Službe Komisije sada pripremaju dokument za konzultacije sa zemljama članicama. Nakon što članice dobiju ta pisma, imaju deset dana za odgovor. Komisija za pokretanje zaštitnih mjera ne treba imati njihovu odluku jer je ovdje riječ o savjetovanju. Nakon što protekne rok za konzultacije, donijet će se odluke o mjerama koje će biti poduzete protiv Hrvatske.
Iz diplomatskih izvora se doznaje da će to najvjerojatnije biti uskraćivanje novca za pripremu za ulazak u schengenski prostor. Alternativa tomu bilo bi uvođenje postpristupnog nadzora, čemu se Komisija protivila prije ulaska Hrvatske u EU-u, dodaje taj izvor.
Za pripremu za ulazak u schengenski prostor Hrvatska bi u sljedeće dvije godine trebala dobiti 80 milijuna eura, dok je 40 milijuna eura za ovu godinu već dobila.
Hrvatski član Europske komisije Neven Mimica, povjerenik za zaštitu potrošača, nije bio dostupan za komentar. Kako se doznaje, Mimica se u petak na kolegiju povjerenika nije usprotivio mogućnosti aktivacije članka 39.
Ministarstvo pravosuđa: Sve o uhidbenom nalogu već rečeno u pismima Reding
Ministarstvo pravosuđa nije željelo komentirati ove najave. Ističe samo da sve što je imalo reći stoji u pismima potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding. U njima je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, među ostalim, naglasio da je iznenađen najavama o aktiviranju “zaštitnih mjera” iz pristupnog ugovora jer nije došlo do ozbiljnih nedostaka u prenošenju ili stanju provedbe acquisa.
Istaknuo je da Hrvatska izvršava Europski uhidbeni nalog, da je preuzela obvezu uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te da je Komisiji poslan jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu. (Photo: BLOOMBERG, HRT)
