Đenana Mujadžić
djananouvelles@gmail.com

Edvard Munch, suvremeni umjetnik

Upravo otvrorena izložba pod nazivom "Edvard Munch, suvremeno oko", smještena u Centru "Georges Pompidou", kojeg Parižani odmilja zovu Beaubourg, nastoji pokazati da je norveški slikar-simbolist, bio suvremen i moderan, okrenut prema fotografiji i filmu, a ne samo umjetnik melakolije i osobnog, unutrašnjeg postojanja.

Tako je čuveni kulturni centar, koji sliči na građevinu iz budućnosti koju godišnje posjeti 6,6 milijuna posjetitelja sa svih strana planete, naglasio stvaranje iz 20 stoljeća i umjetnikovo oslanjanje na fotografiju.
Muzej predstavlja oko 140 djela, posuđenih od Nacionalnog i Munch Muzeja iz Osla kao i iz Umjetničkog Muzeja iz Bergena: "Htjeli smo iznijansirati sliku Edvarda Muncha kao umjetnika zebnje, melankolije, okrenutom samom sebi i predstavljanju osobnog, unutrašnjeg svijeta" – objašnjavaju Angela Lampe i Clément Chéroux, kustosi izložbe koja traje do 9. sječnja 2012.


Sunce

Edvard Munch je, najprije, bio oduševljen novim tehnikama reprezentacije. Već 1902. godine, posjedovao je foto aparat i bio čest posjetitelj kino dvorana. Svjetska događanja jednako kao i njegova okolica su ga zanimali, kao izvor osobnih sadržaja. Klasiran u umjetnike kraja 19. stoljeća, simbolist ili pre-ekspresionist, slikar rođen 1863. godine je izčezao 1944., iste godine kao i Vassily Kadinsky i Piet Mondrian. "Tri četvrtine njegovih djela su ostvarene u 20. stoljeću ističu kustosi – on je suvremen umjetnik, sasvim upisan u modernitet svoje epohe"!

Postavka pruža i mali podsjednik nazvan "Munch kojeg poznajemo" preko remek-djela kao "Pubertet", ostvarenog 1894. godine ili "Djevojke na mostu" iz 1901. Djela rijetko napuštaju Oslo čiji se Muzej ovaj put, dragovoljno odrekao njihove odsunosti, nekoliko mjeseci.

Kasnija ostvarenja posjeduju jednake teme ali na drugačiji način: paleta se promijenila, dekor takodjer! Munch je umjetnik ponavljanja i nije mu teško, ponovo, upotrijebiti iste motive. Postoji desetak verzija djela "Utvara" i šest slika nazvanih "Bolesno dijete".

Realizacija

Munch je koristio svoj mali foto-aparat "Kodak" u autobiografske svrhe i poznavao je sve oblike, filmske realizacije. To je očito na moćnom platnu "Autoportret poput Marata", koji je najprije fotografija iz perioda 1908-1909. godine, ostvarena u Copenhagenu gdje je umjetnik liječen od depresije. Odsjaj je žestoke svađe iz 1902., sa Tuliom Larsen s kojom je imao jako nestabilan ali uzbudljiv, ljubavni odnos. Upotrijebio je i revolver, ozlijedivši lijevu ruku pa se osjećao kao Marat, naspram čuvene Charlotte Corday.
Fotografija kao i sedma umjetnost, su značajajno utjecale na realizaciju Munchovih platna, što pokazuje slika nazvana "Radnici se vraćaju kuci" /1918-1920/ koja posjetitelju daje osjećaj da se nalazi licem u lice s radnicima.


Autoportret

Teatar ga, također, nadahnjuje pa surađuje s redateljem Maxom Reinhardtom, koji nastoji ostraniti razmak i zmeđu scene i gledatelja.

Munch koji je u mladosti neprestalno putovao, očuvao je radoznalost za okolicu i vanjski svijet. Često posjećuje pejzaže i određena mjesta kojima se nadahnjuje, poput reportera. Slika požare ili radnike, koji su pravili prugu Oslo-Bergen.
Kao na filmu, slikar scenarizira, nekoliko godina poslije vlastitu tuču, s mladim slikarom Ludvigom Karstenom. Ostvaruje seriju platna koja prikazuju različite etape, njihovog fizičkog sukoba.
Pocetkom 1930. godine Munch je imao hemoragiju lijevog oka koja mu je izmijenila vid. Započinje slikati čudna platna, aktualno prvi put pokazana u Francuskoj.


Beaubourg

Akademija-Art.hr
03.10.2011.