Čedomir Ostreš i Zoran Mihajlović: Zaprešić, nekad i sad

Pogledajte galeriju 70 foto s otvorenja izložbe!
Pogledajte galeriju izloženih crteža Čedomira Ostreša "Zaprešić nekad"!
Pogledajte galeriju izloženih fotografija Zorana Mihajlovića "Zaprešić sad"!

Čedomir Ostreš i Zoran Mihajlović: Zaprešić – nekad i sad

U zagrebačkoj galeriji „Sunce“, a nakon toga u zaprešićkoj galeriji „Razvid“ predstavljaju se dvojica autora; Čedomir Ostreš i Zoran Mihajlović. Jedan umjetnik, doajen zaprešićke i hrvatske likovne scene, donosi nam kroz svoje crteže likove i arhitekturu motiva „zaboravljenog“ i minulog Zaprešića, a drugi predstavnik mlađe generacije i majstor umjetničke i novinske fotografije paralelno pokazuje suvremeni „Morovićevski“ Zaprešić. Ova rijetka ali nadasve uspješna poveznica omogućuje i nama, svakodnevnim prolaznicima, zadržati i premostiti te povezati tradicionalu gradnju sa suvremenim tehnologijama u nadolazećoj zbilji.

Čedomir Ostreš: Zaprešić nekad

Zoran Mihajlović: Zaprešić sad

Višnja Goljački, spisateljica i Zapreščanka, u „Suzi za starom Jakšinom“ je pisala: „Zgodno bi, možda, bilo napraviti stablo života potomcima za popudbinu. Tad bi, jednoga dana nepoznat netko u nekome gradu pod staklenom kupolom ili Sazviježđu XK – osjetivši poriv da bude ciničan ili pun nježnosti u isto vrijeme, te naoko ravnodušan želio u dvostih sažeti godine rada, samozatajnosti, promatranja s distance, ali duboko precizan u toj gorko-slatkoj opservaciji – mogao spoznati da mu je predak bio „onaj“ Ostreš iz Jakšine“.

Pokojni zaprešićki suvremenik prof.dr. Nikola Skledar „O Valentinčicama Čede Ostreša“ još ne tako davno je rekao: „Osnovna značajka čovjekova opstanka jest da se prema sebi odnosi doživljajno, misaono i aktivno – stvaralaštvom, borbom, igrom, u ljubavi (i mržnji) pa je čovjek u biti stvaralac, borac, igrač, ljubavnik (i smrtnik). Iako ovi iskonski modusi ljudske egsistencije po svojoj u osnovi a-racionalnoj ili nad-racionalnoj naravi, u krajnjoj crti izmiču strogim teorijskim odredbama i pojmovnom obuhvaćanju bez ostatka ili upravo zato, oni uvijek nanovo začudno potiču ljudski duh na neizvjestan hod u njihove maglovite otvorene obzore“.

Čedomir Ostreš: Zaprešić nekad

Zoran Mihajlović: Zaprešić sad

Mirko Ivanjek, književnik, je zapisao: „Poput lokomotive koja savskom dolinom podno mariagoričkog „briga“ vuče uokvirene slike minulog vremena, Ostreš nas vodi na zanimljiv izlet, ne toliko pejzažnih ili arhitektonskih posebnosti kojima ovaj kraj obiluje, već kao pravi „pajdaš“ – od starog znanca do znanca. Mijenjaju se tako pred nama zasebni portreti s vječitom nedoumicom: tko je zapravo uokviren u prozore tog cuga koji odmiče. Mi ili baba, majka, Rezika, Daša, Dora, Mara, Štefek, doktor, Mileno, baka Grosa, skitnica Janža, susjedi Kamauli, Fabek …“.

Stanko Špoljarić je u jednom od kataloga za Ostreša rekao: „Uprizorenje realno i simbolično slika iz života i znak neprekinutosti putovanja čovjeka u povijesti – odnos pojedinačnog životnog puta i neumitnog tijeka vremena“ .

Čedomir Ostreš: Zaprešić nekad

Zoran Mihajlović: Zaprešić sad

Lahorka Rožić, profesorica likovne kulture, o radu Zorana Mihajlovića na njegovoj samostalnoj izložbi rekla je: „Sentimentalnost i stvaralački zanos izviru iz svakog rada na njemu svojstven način. U oblikovanju detalja i cjeline tražio je i našao ravnotežu formalnih elemenata i poveznica. Posebnost tih Mihajlovićevih fotografija je vidljiva na svakoj slici, koje djeluju pomalo nostalgično. Gledajući ih, vidi se idila prošlih vremena isprepletenih stvarnošću. Autor u sebi nosi kreativni naboj kojeg je utisnuo u djelo. Pokazao je ukupnost stvaralačke snage osobnog likovnog izraza“.

Zaprešić i nekad i sad je naš Zaprešić, grad u kojem ćemo možda imati sreću da i o nama pišu – bar kao sudionicima nekog minulog vremena.

Stjepan Katić

Čedomir Ostreš, Zoran Mihajlović: Zaprešić, kolovoz 2011.

Ivan Čedomir Ostreš rođen je 1947. godine u Zaprešiću. Kao mali slikarstvo učio kod Matije Skurjenija. Studirao kod Veže, Glihe i Vidovića. Završio je studij na Pedagoškoj akademiji. Ilustrirao brojne knjige te objavio veliki broj zbirki pjesama i grafičih mapa posebno na temu Zaprešića i zaprešićkog kraja. Ostreš je među rijetkima koji je iscrtao danas već zaboravljene likove svojih susjeda i sumještana sačuvavši dah starog Zaprešića. Jedan je od osnivača zaprešićke likovne scene i dobitnik više značajnih priznanja.

Zoran Mihajlović rođen je 1965. godine u Rijeci. Nakon završene srednje ekonomske škole u Zagrebu godine 1990. diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer vanjska trgovina. Od 1991. godine sudionik je Domoviskog rata. Od 1991. godine zaposlen u ustanovi URIHO na različitim poslovima, a danas je voditelj Tiskare URIHO. Nizom godina bavi se različitom vrstom fotografije. Izradio je likovne kataloge brojnih likovnih umjetnika i druge uratke.


Čedomir Ostreš, Petar Rogan

Izdavač kataloga: Ustanova URIHO Zagreb i Klub Zaprešićana „Zapreščan“

I S B N

Čedomir Ostreš: Zaprešić nekad

Zoran Mihajlović: Zaprešić sad

Na otvorenju

Akademija-Art.hr