Prvi veliki međunarodni događaj nakon ulaska u Europsku uniju, Croatia Forum u Dubrovniku, pretvorio se u skup na veleposlaničkoj razini. Umjesto 15-tak ministara vanjskih poslova, koje je nedavno na saborskom aktualnom satu najavljivala ministrica Vesna Pusić, od važnijih imena pojavio se samo Carl Bildt te turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoğlu, čija je zemlja ključna za dostavu azerbajdžanskog plina na tržište Europske unije.
Nije došao ni slovenski ministar Karl Erjavec. Navodno je bojkotiranjem Croatia foruma želio vratiti Vesni Pusić milo za drago jer je ona na summitu u Bledu, tvrdi slovenska strana, izjavom kako je baselska Banka za poravnanje u rješavanju spora oko Ljubljanske banke ponudila samo sobu za razgovore dviju strana i ništa više od toga, izazvala Erjavčev bijes. Tada su u roku od samo nekoliko sati pljuštali demantiji s obje strane, o tome tko je što rekao i tko je što mislio. Slovenci, doznaje se iz visokih izvora, smatraju kako je ministrica Pusić time iznevjerila njihovo povjerenje i upitno je, kažu, u kojem će smjeru sada ići pregovori oko Ljubljanske banke.
Međutim, najviše je u Dubrovniku zamjetan bojkot Mađara Janosa Martonyija. Ministrica Pusić rekla je kako Hernadijev slučaj ne bi trebao imati veze u odnosima Hrvatske i Mađarske. Naglasila je kako je riječ o sudskome predmetu koji traje duže od mandata ove vlade te dodala da je to u rukama pravosudnih tijela, a sada i u okviru europske pravosudne suradnje.
Inače u fokusu foruma je energetska sigurnost i opskrba plinom putem Transjadranskog plinovoda, koji bi trebao osigurati manju ovisnost zemalja regije o ruskom plinu.
Ministri vanjskih poslova zemalja kroz koje bi trebao prolaziti Transjadranski, ali i Jonsko-jadranski plinovod, njegov krak prema Hrvatskoj, bili su ovdje u Dubrovniku i prije tri i pol mjeseca. S Transjadranskim plinovodom, koji bi trebao biti gotov do 2019, a godišnje preko Turske iz Azerbajdžana dostavljati u Europu, od Italije pa dalje na Zapad, između 10 i 20 milijardi kubičnih metara plina, Europska unija pokušava smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Jonsko-jadranski plinovod imao bi ishodište u Albaniji, prolazio preko Crne Gore i BiH, te završavao u Splitu i nadovezivao se na postojeću plinsku mrežu u Dalmaciji.
Nije, dakle, bitan samo za Hrvatsku, on jamči i začetak plinofikacije i BiH i Crne Gore, samim time i energetsku sigurnost za regiju jugoistočne Europe, koja je manje-više ovisna o ruskom plinu.
Croatia Forum otvorio je predsjednik Ivo Josipović. On je ustvrdio kako je učinkovita energetska politika temelj trajne gospodarske stabilnosti Europe i konkurentnosti njezina gospodarstva te kako države članice EU-a danas plaćaju visoku cijenu zastarjelih i međusobno slabo povezanih infrastrukturnih objekata.
Ministrica Vesna Pusić na prvoj panel raspravi dvodnevnog Croatia Foruma u Dubrovniku ocijenila da energetska sigurnost sve više postaje temelj i presudni čimbenik vanjske politike i međunarodnih odnosa. (Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL, HRT)
