Univerzalne dijete nema! Nema dijete koja bi nam svima dala socijalno prihvaćena tijela, a da takva postoji, pa ne bismo svaki dan imali 500 novih dijeta
To poručuje dr. Lejla Kažinić Kreho, autorica Moje mediteranske dijete, knjige koja objašnjava znanstvene spoznaje, predstavlja mediteransku piramidu prehrane kao najzdraviji izbor za ovo područje i donosi recepte. Prilično jak zaključak Kažinić Kreho nije donijela, kako bi se reklo, odoka.
Zaštićeno dobro
Iza ove liječnice je obrazovanje, niz istraživanja i publikacija… S obzirom na sve to, zaključak je da se – moramo vratiti našoj nekoć tradicionalnoj prehrani. Kako objašnjava, 70-ih godina, dolaskom zapadne hrane na naše područje, ljudi su preuzeli taj način prehrane koji ih je, među ostalim, učinio bolesnijima.
– UNESCO je 2010. godine mediteranski način prehrane stavio na listu zaštićenih dobara. Smatram da se mora voditi računa o regiji, s obzirom na psihosocijalne okolnosti i prema istraživanjima, moramo se vratiti našoj tradicionalnoj hrani, koju preporučuje i UNESCO – objašnjava nutricionistica koja je svojom novom knjigom htjela pojednostavniti znanost do praktične razine.
I čini se da je u tome uspjela jer su u knjizi jednostavno objašnjene karakteristike i prednosti mediteranske prehrane. Mediteranska je prehrana način života, a ne samo hrana. Tako Kažinić Kreho navodi da bi trebalo i uživati u kuhanju s onima koje volite, zajednički pripremati obroke, okupljati se oko stola…
Mediteranska prehrana usto smanjuje rizik od dijabetesa, kroničnih bolesti, karcinoma dojke, ali cijeli koncept ima i globalni “zeleni” utjecaj. Što se hrane tiče, neka su od pravila: minimalno obrađena, sezonska i lokalna hrana, plava riba dva puta tjedno, svježe voće kao svakodnevni desert, mnogo povrća i mahunarki, maslinovo ulje kao glavni izvor masti, tjelovježba i dovoljno vode.
Glikemijski indeks
Dio knjige sadrži i tablice namirnica s izraženim glikemijskim indeksom i loadom, što posebno objašnjava. Namirnicama u njezinim receptima te su vrijednosti niske te su jela koja preporučuje pogodna i za one sa srčanim bolestima, viškom kilograma…
I muffini mogu biti zdravi, a salata i te kako ukusna
Mediteranska salata niskog GL-a (za 1 osobu)
Sastojci
50 g integralnih makarona
100 g kuhanoga slanutka
manja brokula narezana na komade
manja rajčica narezana na kocke
Preljev
1 češanj češnjaka
1 slani inćun
papar
pola žličice kapara
1 jušna žlica maslinova ulja
pola jušne žlice nasjeckanog peršina
pola jušne žlice nasjeckanog bosiljka
Priprema
1. Sastojke za preljev stavite u mikser, izmiksajte i ostavite po strani.
2. Skuhajte makarone al dente (tako da nisu prekuhani), ocijedite te stavite u staklenu zdjelu.
3. U toplu tjesteninu dodajte slanutak, brokulu i rajčicu.
4. Prelijte preljevom i lagano promiješajte.
5. Odmah poslužite.
Zdravi muffini s bananom i orasima (za 12 muffina)
Sastojci
125 g zobenoga brašna
125 g integralnoga pšeničnoga brašna
1 jaje
2 i 1/2 žličice sode bikarbone
2 jušne žlice tekućega meda
300 ml nezaslađenog soka od jabuke
3 manje zrele banane
3 jušne žlice krupnije mljevenih oraha
1 i 1/2 žličica cimeta
Priprema
1. U mikser stavite zobeno i integralno pšenično brašno, jaje, sodu bikarbonu i med te sve dobro izmiješajte.
2. Dolijevajte sok od jabuke sve dok masa ne postane mekana i glatka.
3. Smjesi dodajte nasjeckane banane, orahe i cimet te sve izmiješajte.
4. Napunite nauljeni kalup za muffine i pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko 25 minuta ili dok se ne dignu i ne poprime zlatnožutu boju.
Izvor: Ivana Rimac Lesički / VLM
Akademija-Art
