Dodijeljene Zlatne i srebrne povelje za knjige ogranaka MH

U Zagrebu je u Matici hvatskoj održana svečana dodjela zlatnih i srebrnih povelja Ograncima MH i to u ponedjeljak, 18. lipnja u 12 sati.

Izdvojimo na početku da je zlatnu povelju dobio Ogranak iz ZADRA za knjigu: Otoci Ist i Škarda, glavni urednik Josip Faričić, Izdavači Sveučilište u Zadru, Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije, Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Ogranak u Zadru.

Obrazloženje za Nagradu Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski ide povako: Nagrada se dodjeljuje knjizi Zadar za austrijske uprave u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Zadru. Opsežno povijesno i kulturološko djelo od blizu 1.200 stranica dio je dugogodišnjeg rada na zamisli najopsežnije moguće povijesti grada Zadra od antike do modernih vremena, te predstavlja četvrtu ostvarenu knjigu u nizu od pet zamišljenih.

Zadar za austrijske uprave napisalo je petoro izvrsnih zadarskih znanstvenica i znanstvenika, stručnjaka za pojedina od pet prikazanih područja života u odnosnom razdoblju. To razdoblje predstavlja uglavnom 19. stoljeće, preciznije: razdoblje od prestanka mletačke uprave Dalmacijom do pada Austro-ugarske monarhuje, u kojoj je Zadar bio glavni grad kraljevine Dalmacije. Povijesna je to dakle freska života grada Zadra od 1797. do 1918. godine.

Tu su skupnu sliku iznijeli: Šime Peričić naslovnom studijom Povijest Zadra u 19. stoljeću, Marija Stagličić (Urbanistički razvoj grada i likovne umjetnosti u Zadru), Antun Travirka (Likovna kultura u Zadru za austrijske vlasti), Zvjezdana Rados (Hrvatska književnost u Zadru u vremenu austrijske uprave), te pokojna Glorija Rabac-Čondrić (Književno-kulturna djelatnost na talijanskom jeziku u Zadru u 19. stoljeću).

Svaka od navedenih studija sama za sebe slovi kao prvorazredan znanstveni prinos poznavanju povijesti grada Zadra, bilo u izvorno povijesnoj snimci bilo u semiozi putem likovnih umjetnosti i književnosti, a u skupnoj fresci tvori temeljito dokumentirano, dakle znanstveno iscrpno, pouzdano i kulturološki uvjerljivo djelo. – stoji u obrazloženju.

Nastavljamo sad s popisom nagrađenih: Zlatne povelje za knjige ogranaka MH dobili su još DUBROVNIK: Križi lete po nebu: Molitvice iz Dubrovačkoga Primora, Prema zapisima Ljilje Šimunović priredila Ljiljana Marks; MURTER: Izak Špralja Murtersko glagoljaško pjevanje, notni zapisi i CD, glavni suradnici Boris Turčinov Klepac, Marko Mudronja Rebac, glavni urednik Tomislav Skračić, Suizdanje sa Župom Murter; OSIJEK: Dragan Mucić Prvih četrdeset godina, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 1907. – 1941., Suizdanje s Filozofskim fakultetom u Osijeku; PAG: Statut Paške općine – Statuta Communitatis Pagi: faksimil i prijevod na hrvatski, uredio Dalibor Čepulo, preveli Robert Leljak, Nella Lonza, autori uvodnih studija Dalibor Čepulo, Miroslav Granić, Robert Leljak, Nella Lonza, Izdavači Pravni fakultet u Zagrebu i Ogranak u Pagu. Još zlatne povelje dobivaju: SINJ: Velimir Borković Cetina, urednik fra Mirko Marić, VARAŽDIN: Ignac Kristijanović Ezopuševe basne pohorvačene, pretisak izdanja iz 1843. i Ezopuševih basni iz Danice zagrebečke (1842.-1850.), priredio Joža Skok, urednik Stjepan Juranić, Suizdanje s Nakladničkom kućom Tonimir ; VINKOVCI: Sabrana djela Dionizija Švagelja: Pjesme, Studije, Studije i eseji I., II. i III., Hrvatski narodni preporod u Slavoniji, Scena i vrijeme, urednik Marko Landeka.

 

 

 

Srebrne povelje za knjige oranaka MH dobili su: ČAKOVEC: Stjepan Hranjec Međimurski narodni običaji, Sunakladnici Zrinski d.d. Čakovec i Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, urednik Ivan Zvonar; KONAVLE: Niko Kapetanić Konavle u XV. Stoljeću; NOVI MAROF: Zbornik radova: Podno Grebengrada – Sub Castro Greben, urednik Anđelko Košćak; OSIJEK: Goran Rem Retorika kritike – književna i medijska kritika, urednik Josip Cvenić; PETRINJA: Nenad Lipovac Petrinja: prostorno-povijesni razvoj grada očitan sa starih grafika, planova i karata, Suizdanje s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu, urednik Zlatko Karač; ROVINJ: Seljanski zbornik: zbornik radova sa znanstvenoga skupa Ususret 500. obljetnici Rovinjskog Sela,

Suizdanje s Hrvatskim kulturnim društvom Franjo Glavinić, urednik Branimir Crljenko; SPLIT: Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Suizdanje sa Sveučilištem u Zadru i Kulturnim saborom Zagore, urednici Mate Matas i Josip Faričić; UMAG: Zlatan Varelija Narodnjačka krv u temeljima hrvatske škole, Sto godina hrvatskoga školstva 1911. – 2011.; ČITLUK: Radoslav Dodig Kulturno-povijesni vodič kroz Hercegovinu i Bosnu.

Donosimo obrazloženje za još dvije nagrade. Tako se Nagradu Matice Hrvatske Ljudevit Jonke za iznimna postignuća u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu dodjeljuje dr. Aleksandri Ščukanec, mladoj hrvatskoj germanistici s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, za knjigu Njemačko – hrvatski jezični dodiri u Gradišću.

Knjigu je objavila Hrvatska matica iseljenika, a nastala je kao rezultat istraživanja koja je autorica provela pripremajući svoju doktorsku disertaciju. Na 430 stranica raspoređenih u 11 poglavlja autorica analizira njemačko – hrvatske jezične dodire u austrijskoj pokrajini Gradišće. Korpus na kojem je autorica istraživala nisu bili samo tradicionalni pisani izvori, nego i blogovi i forumi te u velikoj mjeri govoreni jezik te se tako nudi vrlo razvedena slika trenutačne jezične situacije u Gradišću. Spoznaje o njoj obogaćene su opsežnim pregledom povijesnih događaja, političkih okolnosti, demografskih kretanja u proteklim stoljećima, a posebno relevantnim opisima književnopovijesnih i povijesnojezičnih podataka i procesa. Interdisciplinarni pristup i originalni analitički instrumentarij pomogli su da se ponudi relevantan, na visokoj razini ostvaren dijakronijski i sinkronijski opis gradšćanskohrvatske ne samo jezične problematike koju zbog jasnoće iskaza, primjerene metodologije i dosljedne terminologije mogu pratiti ne samo jezikoslovci, nego i obrazovani laici.

Nagrada Matice hrvatske Mihovil Kombol za najbolji prijevod dodjeljuje se jednoglasno Mislavu Ježiću za prepjev djela klasične indijske lirike Amarukina stotina (izdanje Artresor naklada, Zagreb, 2011). Vrijednost izdanja sastoji se u značajnom obogaćenju naše prijevodne tradicije vrhunskim ostvarenjem iz svjetske književnosti, to više što je riječ o prenošenju s izvornika na sanskrtu. Autor prepjeva Mislav Ježić pokazao je ne samo zavidnu filološku kompetenciju, opskrbivši izdanje znalačkim uvodom, komentarima i kritičkim izborom tekstova, nego je svoju verziju na hrvatskom jeziku nastojao i uspio ritmički i strofički primjeriti zahtjevima stroge organizacije originalnih stihova. Pritom se, usporedivši svoj postupak s relevantnim inozemnim prevoditeljima Amaruke i s istaknutim iskustvima niza suvremenih hrvatskih modela prenošenja klasične versifikacije, odlučio svoj prepjev obogatiti i vrijednostima rime i asonance. Naime, kako erotska motivika Amarukina pjesništva ima određenih srodnosti s pjesništvom hrvatskih renesansnih pjesnika, Mislav Ježić je stihove i sintagme prepjeva stilski obilježio sintaktičkim i leksičkim posudbama iz repertoara naših "trubadura" i "začinjevaca", dokazujući na taj način živu sraslost raznih slojeva hrvatskoga jezika i njegovu sposobnost da stvaralački udovolji potrebama "ponašivanja" najzahtjevnijih i najspecifičnijih literarnih iskustava iz različitih civilizacijskih krugova. Mislav Ježić je s pouzdanošću i nadahnućem slijedio duh izvornika, a s elastičnošću i emotivnim nagnućem "kovao" hrvatske stihove u kojima zvučno odjekuje dragocjena domaća nam baština.

Foto i tekst: Nives Gajdobranski

Akademija-Art