Dinko Zorović: Doprinos riječke tvornice torpeda znanosti

 

U drugoj polovici 19. stoljeća u Rijeci su obitavali ljudi izvanredne poslovne, tehničke, ali i znanstvene moći koji su značajno unaprijedili sve proizvodne, komercijalne, kulturne, ali i znanstvene dosege svojega doba.

Najpropulzivnija industrija u to doba bila je tvornica torpeda (neovisno o imenu kojeg je u pojedinom periodu nosila) i najviše je doprinijela razvoju znanstvene misli.

Pod znanošću se općenito smatraju istraživanja i rezultati koji imaju malu ili nikakvu trenutnu primjenu u praksi, a tehničkim usavršenjima ono što se odmah primjenjuje. Osobno ne podupirem takve „larpurlartističke“ nazore; pravu znanost smatram onu koja unapređuje razvoj u neposrednoj budućnosti, onu od koje društvo ima neposrednu korist.

U prvom bih redu tu naveo unapređenja u tehnici samog torpeda kao što su:

– izum i primjena dubinske sprave Roberta Whiteheada

– izrada motora na komprimirani zrak (povećanje broja cilindara i vodoravni dvocilindrični motor Roberta Whiteheada, rotacijski žiroskopski motor Johna Whiteheada, žiroskopsko smirivanje avionskog torpeda oko uzdužne osi Mirka Ruperta)

Na drugom mjestu je svakako dobro poznata suradnja Ernsta Macha (fizičara i velikog filozofa) s profesorom Mornaričke akademije Peterom Salcherom i potvrda Machova naslućivanja brzine zvuka u zraku zahvaljujući tehničkoj potpori tvornice torpeda. Posebno je značajan filozofski nazor E. Macha koji odustaje od koautorstva u jednom članku za objavljivanje s naglaskom na to da članak s više od dva koautora spada u lakrdiju (slobodno prevedeno). Poželimo mu miran počinak ispod mramorne ploče, ne daj Bože da se probudi i vidi broj koautora u današnjim, naročito medicinskim radovima.

Na trećem mjestu je doprinos teoriji protoka fluida s obiljem eksperimentalnih podataka u organizaciji eksperimenata Johna Whiteheada.

Na četvrtom mjestu su teorijske rasprave o prometu, odnosno o osvjetljavanju puta samim prometalom (Robert i John Whitehead). U nepunih pola stoljeća kasnije doživjele su ove vizije stopostotnu primjenu na cestovnim vozilima, a na plovilima očekujem u neposrednoj budućnosti.

Dinko Zorović

Akademija-Art.hr
08.04.2011.