Skip to content

Deset godina KLIK-a (2000-2010)

U sklopu programa rada Galerije Muzeja moslavine u Kutini, 24.veljče 2011. godine, u 18,00 sat biti će otvorenje izložbe Udruge“Kutinski likovni krug“, a povodom 10 godina postojanja iste (2000.-2010.).


Tom prilikom predtaviti će se jedanaest autora svojim radovima nastalim u proteklim godinama.U godini 2010. u sklopu obljetnice Udruga "KLIK" rearizirala je projekt "Klik u Arcusu", u suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem Kutina koji se sastojao od niza izložaba po dva autora prilikom kojeg su predstavljani radovi iz ciklusa u posljednjih deset godina.

Izložba otvorena do 13. ožujka 2011. godine.

Deset godina KLIK-a (2000. – 2010.)

Navršilo se deset godina rada KLIK-a, (Kutinskog likovnog kruga)  koji se pokazao vrlo uspješnim u okupljanju ljudi koji svoje slobodno vrijeme koriste na najplemenitiji način, oblikujući svijet ljepšim i boljim. Neizostavne su brojne akcije humanitarnog karaktera gdje je ova udruga dobar uzor ostalim udrugama u gradu. KLIK okuplja ljude raznih profesija (nastavnike likovne kulture, radnike, inžinjere i profesore) koji u svoje slobodno vrijeme ispunjavaju radosnim likovnim radom. Uglavnom njihova djela su izrađena u tradicionalnim likovnim tehnikama: ulju, akvarelu, temperi a tu su i lutke. Ova skupina neprofesionalnih likovnih stvaralaca nije povezana nikakvim programom, tako će raznorodna tematika i raznovrsni pristupi iznjedriti zanimljive radove tradicionalnih likovnih kazivanja. Danas se suvremena umjetnost bavi sama sobom, pa se zato pruža rijetka prilika vidjeti tradicionalno štafelajno slikarstvo. U suvremenoj umjetnosti često se ne nameće potreba za ljepotom. To je skoro postalo trend. Umjetnici izlaze iz svog prostora djelovanja, usuđuju se govoriti „nelikovnim govorom“ braneći se poznatom sintagmom „Umjetnost nije tu da se gleda nego da se misli“. Ipak mislim da umjetnost ne potčinjava čovjeka argumentima razuma nego duhovnoj energiji koju mu prenosi umjetnik. Umjetnost zahtijeva duhovno iskustvo. Ona živi tamo gdje vlada vječna čežnja za idealom „lijepog i dobrog“ za kojim su tragali i stari Grci.

Izlažu umjetnici

Božidar Špikić  

Osebujan i neponovljiv poput glazbe, njegova slikarska gestualnost i ekspresija toliko je prepoznatljiva te ga po drugi put prihvaćaju da izlaže na prestižnoj likovnoj manifestaciji „Trijenale hrvatskog akvarela“.U njegovim akvarelima miješaju se u sretnom spoju crtačko i slikarsko sa dobrim osjećajem za svjetlo i čistoću blistavih boja.


Branka se predstavlja sa tri rada u minijaturnom formatu koja po svojoj snazi i likovnosti nose zrelost likovnog nastupa.  U gotovo apstraktnoj kompoziciji skromnih dimenzija (ulje na kartonu) površina oblika doslovno je ugrebana u magmu boje ambijenta sa reminiscencijama na Turnera.


Tutićeve figure su opći tipovi, a ne opisne replike realiteta. S obzirom na snažnu ekspresivnu gestu i boju, važno je skrenuti pozornost na dvije različite strukture: mrljoliku kromatsku vrijednost te  ikoničku građu , pri čemu upravo kromatska nadilazi ikoničku. Eksplozijom geste i boje Tutić oblikuje slikarstvo koje je građeno na intuiciji, zamahu i nepredvidljivosti.


Impresionističkim ciklusom Dunja započinje korjenit zaokret, izlazi iz monokromije već prepoznatljivog vrlo zanimljivog nadrealističkog ranog razdoblja. Danas su njeni pejzaži u pastelu puni svjetla i raskošnog kolorita, građenog u nakupinama kratkih poteza pastelne kredice.


U pozadini Bilandžićevih akvarela je crtež i dosljedna opisnost oblika. U svojim minijaturama u tehnici akvarela naginje naraciji ali u kompoziciji „Brodovi uz obalu“ maestralno u nekoliko mrljolikih poteza gradi dobru kompoziciju gotovo u nekoliko bitnih poteza, tako nastaje čist i koloristički harmoniziran proziran akvarel.


Kompozicijski konglomerat i makroplanovi grade slojevitost prostora slike. Tematski kontinuitet cvijeća i čipki, Jadranka gradi u dominantno plavo-ljubičastim tonovima. Miješa se crtačko i slikarsko u duhu barokizma i neosecesionističkih oblika. Biserna kuglica postaje lajtmotiv dekorativnog sadržaja u komponiranju.


Rznovrsni oblici „gljiva“ masovno se množe na granici fantastičnog i nadrealnog. Nadahnut snagom osobne imaginacije Kruno koristi načelo komplementarnog kontrasta boja u simboličkoj konotaciji prizora egzistencijalne trošnosti materijanog svijeta. Nadrealistički kontekst odaje prizvuk neke metafizičke prolaznosti i raspadanja oblika.


Lidija iz prošlosti iznosi na vidjelo sjajne portrete osoba koje dobro poznaje. Ona otkriva psihološki dobro prostudirane portrete u snažnom ekspresivnom duhu, a realizira ih u širokim, sigurnim i odlučnim potezima. Neposrednost i iskrenost u samom činu slikanja ove portrete čini vrijednim djelima njenog ranog slikarskog rada kojega do sada nije izlagala.

Kod Miroslave prepoznatljiv je nemirni duktus, vehementni kolorit i spontanitet geste. To su osobni psihogrami kolorističke uzburkanosti. Stalnost njenog izričaja su: Sveprisutna je ornamentalna struktura mrlja ekspresivne vibrantnosti. Žestoka paleta i napete kromatske vrijednosti uzrokuju koloristički ditiramb.

Marini lutke služe kao tema za likovne varijacije materijala različitih tekstura i boja, dok njihovi nazivi (pretpostavljam da ih kasnije kreira) reflektiraju iz asocijativnog konteksta nastalih oblika. „Ljepota ružnoće“ lutki vještica negira ikonografski kontekst, dok duhoviti nazivi konceptualno čine cjelinu poruke.  Ovaj put nastaje obrat: ružna i zločesta vještica postaje dobra i jadna. Ružnoća postaje estetska, a ne etička kategorija.

Neuobičajena likovna kompozicija, nekoliko traka platna visi na drvenoj lajsni, postaju platno na kojem Vlatka slika obiteljsko stablo. U kombiniranoj tehnici koja podsjeća na tehniku slikanja na svili (batik) dobra je likovna supstitucija. Kad bi se ova kompozicija mogla postaviti tako da se svjetlo probija kroz platno, tada bi nastala još bogatija likovnost.

Ovaj predgovor je samo skroman pokušaj da se napiše nešto o slikarima (11 članova) na osnovu nekoliko njihovih djela. Kolektivni nastup govori o više različitih poetika i o generacijskim razlikama, a upravo je zbog toga sadržaj ove izložbe divergentan i dinamičan.

Mladen Mitar, prof.

Božidar Špikić
bozidar.spikic@gmail.com

Akademija-Art.hr
19.02.2011.