Gradska galerija Fonticus, Grožnjan
Dalibor Pehar
Crteži
Od 02. 07. 2010. (u 20.00 sati)
Izložbu, u nazočnosti autora, predstavlja Eugen Borkovsky.
Mitološki kaleidoskop
Dalibor Pehar predstavlja izbor iz svog crtačkog opusa. Iako na prvi pogled djeluju kao grafike, ovi radovi su sačinjeni tušem i akrilom uz kolažiranje elemenata. Na svim radovima ponuđeno je prepoznavanje motiva. Teško je opisati ove radove a da se odmah, nakon lociranja predstavljenog, ne upustimo u tumačenja znakovnog repertoara. Radovi tematski dodiruju mitološke scene, viteško vrijeme i suvremenost. Autor ih plasira u kontekstu kojim opravdava predočenu materijalizaciju. Teme se smjenjuju, tehnološki isprepliću i doživljajno prožimaju. Cijeli projekt u grubo možemo podijeliti na dvije grupe radova. Jednu grupu karakteriziraju mitološke teme. Drugoj grupi pripadaju možda suvremenije, općeljudske teme.
Kroz cijeli postav prate nas motivi ljudskih figura, skulptorskih karakteristika, predstavljenih unutar razigranih kompozicijskih cjelina. Autor osobe koje prikazuje stavlja u znakovite odnose. Često su to dosjetljiva promišljanja bez obzira da li se referira na Dürerovu tematiku ili kad se veže na suvremenost. Autor predstavlja odsjaje osoba i situacija u osobnoj percepciji. Nazivajući radove određujućim naslovima ne dopušta promatraču slobodu. Akteri tako dobivaju imena, oznake tema koje zanimaju autora. To i nije loše budući da usmjereni naslovi ne oduzimaju dojmljivost. Pitanje Edipa, Edip i sfinga, Vitez, Smrt i đavo, Rat, Smrt, Don Quihote, Kameni ljubavnici, Razuzdani mornar, Kartaši, neki su od naziva radova. Motivi se ponekad ponavljaju različito interpretirani. Na svima, ljudski lik i karakter pojavljuju se kao znak. Oslanjanje na povijesno i inscenirana relacija prošlog i sadašnjeg donosi zanimljive rezultate. Iz začudne ikonografije iščitavamo ilustrativne situacije.
Dalibor Pehar izgovara izvjestan komentar na bijedu, rat, strast, potrošnost tijela. Zamjetna je količina radova u kojima autor direktno ili indirektno dotiče erotiku. Prikriveni odnosi pojedinca i okoline kao da mu se provlače kroz vizualiziranje. Na radovima iščitavamo društvene i socijalne komentare bez određenog stava. Ipak, izražen je određen stupanj empatije s naznačenim likovima. Niz Peharovih radova karakterizira ljudsko. Većina likova nalazi se u kovitlacu, odnosu bez čvrstih gabarita prostora. Univerzalna, neindividualna čine nam se ova tijela. Autor domišlja planove izdvajajući dio tijela kojime označava ili podcrtava naziv rada. To može biti sam položaj tijela, obris ruke, dojka, prst, glava ili noga.
Autor kompoziciju najčešće gradi postavljanjem glavnih motiva u sredinu formata. Radovi nas vode od koncepta viđenog / doživljenog do interpretacije koja priziva ideju mita. To je u duhu vremena: mitovi brzo nastaju i brzo bivaju zaboravljeni. Njegovi likovi raspolažu sigurnošću trenutka. Akteri su uvijek u akciji ili međuodnosu ukoliko ih je više. Uvijek su u grču neke aktivnosti. Radovi su ponekad opremljeni simbolima koji autoru podupiru ideju. Promatraču preostaje ili pretpostaviti značenja ili prihvatiti ponuđene informacije.
Tijela nositelja sadržaja zaokupljuju pažnju slikara. On ih interpretira u začudnoj maniri. Akteri su uvijek u zaustavljenom trenutku akcije. Nižući kolorirane siluete tijela istražuje ambivalentnost zadanog motiva. Akt, slikovni ili skulpturalni prikaz nagog ljudskog tijela, možemo pratiti od prapovijesnih vremena. Kroz povijest on postaje jedna od glavnih tema, motiva, sadržaja likovnog stvaranja. Ovi prikazi tijela svojevrsni su kontrapunkt kozmetički obrađenim tijelima koja viđamo u medijima i koja podliježu trendu mladog i lijepog. Nameće se dojam naznačene izopačenosti tijela koja se nižu pred nama. Dalibor Pehar kao da nam želi kazati da je tijelo ranjivo i podložno promjenama. Povezano sa socijalnim ili mitološkim konvencijama odnos osobe očit je i na tjelesnoj gesti. Za njih nudi skučene prostore sa čestim perspektivnim otklonima od očekivanog. Zaustavljeni na putu od dosjetke ka znakovitosti, uznemirujući su. Izrez motiva, gotovo filmski kadriran, aktivira atmosferu. Ponegdje promišljene a ponegdje halucinatorne kombinacije tijela, lica, oblika i znakova, promatrača dovode u nesigurnost perceptivnog dojma. Uporabljeno znakovlje uvodi stripovski element. Pehar je odan promatraču i nerijetko je narativan. Njegovi rezultati obraćaju se promatraču s velikom dozom želje za čitljivošću. Ukoliko mu sam rezultat slikarskog postupka nije dovoljno rječit, on ostavlja nazive kao oslonce percipiranju rada.
Slikarstvo Dalibora Pehara, doživljeno s naslovima, nastavlja se na slikarstvo prve polovice prošlog stoljeća. Prisutna je stilizacija oblika s naglašenim znakovitim detaljem. Motive koji mu privlače pažnju autor prikazuje nezgrapnima. To čini eksploatirajući mogućnosti kolaža i boja, prije svega strukturiranim ili debelim potezima tušem. Umjetnik ne poštuje dosljednost već kombinira crtež i slikanje ili kolažiranje kako mu to nalaže trenutak izgovora misli. Nakupinama se služi s dva rezultata: isticanjem slojeva koji postaju kompozicijski element i realizacijom slike bojenjem aplicirane nakupine. Materijal pamti osjećaje kroz postupke izvedbe rada. Naslage, slojevi, u snažnom su kontrastu s ponegdje izvedenim jednostavnim crtežima silueta. Kompozicije većine radova funkcionalne su i uvijek naglašavaju sadržaj. Pomaci, poneka necentriranost u kombinaciji s drugim detaljima u službi su dramaturgije radova. Zagasiti kolor, škrta paleta bogata je kontrastima i tonovima. Ponegdje iz unisonog sloja zasvijetli snažnije obojeni detalj. Slikarstvo, u pristupu Dalibora Pehara, snagu dobiva kadriranjem. Izrezak koji nam se nudi na ogled čvrst je i stabilan.
Radove doživljavamo završenima i svaki rad za sebe poseban je trenutak odrađene ideje. Komunikacija s promatračem ostvaruje se posebno sa svakim radom. Kombinirajući crtež i slikarski postupak autoru ne nedostaje kombinatorike ni energije za kreacije. Prolazeći od rada do rada otkrivamo maštovite i različito tretirane elemente koji se ponekad tematski ponavljaju. Zbunjujuće figure i neobični odnosi traže od nas, navikle na dešifriranje jednostavnih poruka mega plakata, znatan napor očitavanja. Postaje nam jasno da nas autor na svakom radu želi obasuti oblicima – informacijama. Konglomerat motiva unutar svakog rada zahtjeva postav koji daje oduška svakom pojedinom djelu ili radove možemo privremeno grupirati u nekoliko cjelina.
Ponekad dramatično, a ponekad karikaturalno Dalibor izgovara distancirani pristup. Posezanje za određenom temom otkriva intenciju autora: spoj tradicije, suvremenosti i autorstva. Prisutan je snažan angažman ali je izbjegnuto interpoliranje stava. Zadatak je kustosa da promatraču pokuša približiti stvaralaštvo koje prezentira. Sve je podložno interpretaciji. Naravno, impresije se ne moraju podudarati. U ovom slučaju očita je uložena energija koja rezultira nadprosječno promišljanje. Obrada situacija iz mitova i čin traganja za mogućnošću očovječenja motiva najzanimljiviji je dio nastanka ovog projekta. Držeći se asortimana tijela, poznatih i očitih situacija, umjetnik tvori mitsku vokaciju ovog ciklusa. Mitološki kaleidoskop prelama se s realnošću.
Eugen Borkovsky
Dalibor Pehar je rođen 1980. godine u Mostaru. Godine 2003. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, u klasi izv. prof. Mire Petrića, odsjek grafika,. Član je HDLU Zagreba. Radi u Brotnju kao profesor likovnih umjetnosti. Osim devet samostalnih izložbi (pet izložbi crteža i grafika te četiri izložbe slika), izlagao je na brojnim skupnim izložbama. Također, radio je i ilustracije za knjige i magazine. Radovi su mu objavljivani u monografijama te umjetničkim katalozima uključujući i International Catalogue Of Art Modern No 11, Casa Editrice CIDA u Rimu.
Adresa:
Dalibor Pehar
Neretvanjska b.b, 88260 Čitluk, BiH
e-mail: daliborpehar@yahoo.com
www.artween.com
www.artmajeur.com
www.saatchi-gallery.co.uk
www.art-3000.com
www.galleries-online.co.uk
www.osloart.com
Eugen Borkovsky
Akademija-Art.hr
30.06.2010.
