Barack Obama ne oduševljava više kao prije ali Europljani su i dalje na strani demokratskog predsjednika nasuprot republikanskom izazivaču Mittu Romneyju, čiji izbor ne bi međutim bitno promijenio odnose SAD-a i Europe
Iako je utrka za Bijelu kuću posebno tijesna, Barack Obama bi bio glatko izabran kad bi se pitalo Europljane. Prema anketi Zaklade German Marshall, Obama bi nadvisio svojeg suparnika sa 75 posto glasova, nasuprot samo osam posto koliko bi pripalo Mittu Romneyju. U Francuskoj i Njemačkoj čak se radi o 90 posto glasova za Obamu.
Usprkos padu od 12 poena između 2009. i 2012., američki predsjednik kotira iznimno visoko: 71 posto Europljana odobrava način na koji upravlja svjetskim problemima.
Javno, europski čelnici oprezno šute. Osim Francuske koja je jasno izrazila želju da pobijedi Barack Obama, posebice premijer Jean-Marc Ayrault koji to "želi apsolutno".
Europljani Obami priznaju završetak rata u Iraku i reformu zdravstvenog sustava. No, u prilog mu ne ide nesposobnost da riješi izraelsko-palestinski sukob niti zadržavanje baze u Guantanamu.
Barack Obama "je ono najbliže europskoj socijaldemokraciji", ističe Jan Techau, direktor Centra Carnegie Europe. "Postoji duboka bliskost" između njega i Europljana, dodaje Techau.
Dugo smatran umjerenim, Mitt Romney je znatno pooštrio govor tijekom kampanje i približio se neokonzervativcima bliskim bivšem predsjedniku Georgeu W. Bushu, vrlo lošoj uspomeni za Europljane.
Iako Europljane uvijek zanimaju američki izbori, ništa ne dobijaju zauzvrat. Vanjska politika nikad nije glavna tema američkih kampanja, usredotočenih ove godine još više na gospodarstvo i zapošljavanje.
Europu se u najboljem slučaju ignorira u debatama, u najgorem je protumodel. U ne baš laskavoj aluziji, Mitt Romney je optužio Baracka Obamu da vodi SAD "putem Grčke".
Dok se demokratski predsjednik uvijek izjašnjavao protiv politike drakonske štednje, posebice kod njemačke kancelarke Angele Merkel, republikanski kandidat vjerojatno bi bio sklon podržati Berlin i pridonijeti tvrdoj struji EU-a, smatra Clara Marina O’Donnell iz Centra za europsku reformu.
Foto: Mandel Ngan/AFP/Getty Images
