Skip to content

CrOz – Festival australsko-hrvatskog prijateljstva

Nikica Šarić
nikica_saric@yahoo.com


CrOz – Festival australsko – hrvatskog prijateljstva
Od 11. do 14. studenoga 2011. godine, Federation Square, Melbourne 

Tijekom mjeseca studenoga u Australiji će se održati CrOz Festival. Riječ je o umjetničkoj, kulturalnoj, modnoj, glazbenoj, sportskoj, gastronomskoj i turističkoj manifestaciji. 

Tematika festivala objedinjuje predstavljanje dviju kultura; australske i hrvatske sa ciljem iskazivanja uzajamnog prijateljstva, koje će se održati u pet australskih gradova: Melbourneu, Sydneyu, Geelongu, Adelaideu i Perthu.


Akronim CrOz je znak simbioze, kao što i samo ime kazuje, Hrvatske (Cro) i Australije (Oz) – i obratno. Dvosmjernost značenja akronima CrOz-a se podrazumijeva!

Festival je namijenjen multikulturalnoj publici grada Melbournea i inozemnim posjetiteljima svih dobnih skupina i podrijetla; posebno onima koji znaju cijeniti drugačije oblike umjetničkog i kulturalnog izražavanja. Sadržaj dramskih predstava bit će ponuđen na engleskom, talijanskom, njemačkom, francuskom i hrvatskom jeziku.


Festival je neprofitabilan, te će sav prikupljen novac ravnomjerno biti doniran jednoj od institucija u Republici Hrvatskoj, te australskoj Wirrpanda zakladi, koja se brine o mladim Aboridžinima. Svi zainteresirani moći će donirati novac putem CrOz internet stranice. Na stranici će se bilježiti sva zbivanja vezana uz predstojeći festival, kao i mogućnost sponzoriranja samog Festivala. Dobrodošli su i sponzori iz Hrvatske.

Na CrOz Festivalu će participirati različite persone iz javnog života, koje će svojim doprinosom uveličati manifestaciju CrOz Festivala.


Melbourne

Iz Hrvatske će svoj doprinos dati glazbena skupina Meritas. Igra slogova njihovih osobnih imena – Meri Jaman i Anita Valo – daje naziv sastavu Meritas. Meri i Anita odrasle su u Njemačkoj, a po dolasku u Hrvatsku – 1996. godine – oformile su sastav koji je do sada snimio četiri albuma, pokupio nekoliko nominacija za glazbene nagrade i postao jednim od najemitiranijih izvođača u hrvatskom radijskom eteru. Postoje deset godina i u tome vremenu postale su nezaobilaznim dijelom domaćeg glazbenog miljea.


Njihov prvijenac Skači, pleši, viči (Dallas Records, 
1997.) na hrvatsku scenu je donio pjesme optimizma u izričaju power-popa, da bi njihov sljedeći autorski rad Igra (Dallas Records, 2000.) postavio nove produkcijske standarde na domaćoj pop sceni.

‘…Dobili smo domaće pop zvijezde nekoliko svjetlosnih godina pomaknute iz okvira scene… izvanzemaljski zvuk albuma stoji u redu s pjesmama iz najnovije svjetske produkcije’, stajalo je u jednome od recentnih prikaza ploče Igra. Na svome trećem albumu Na prvi pogled (Menart, 
2005.) donijele su pozitivnu energiju, osjećaje ljubavi i prisnost prema onima koji ih vole i onima koje one vole. A album Meritas Unplugged (Menart, 2007.) donosi upravo onaj – sugestivan i nenametljiv – pogled na pop glazbu kakvoj mnogi teže, a samo rijetki su u prilici ostvariti je, budući da akustika ogoljuje pjesmu i emociju. Ona temi daje poseban doživljaj i dubinu.

Iza autorskog rada članica sastava Meritas stoji višegodišnje iskustvo i zanimljiv glazbeni put. Anita se pozornicama kreće od svoje pete godine, kada je sa svojom braćom i sestrama činila obiteljski sastav Valo Five. Prvi instrument koji je svirala bila je 
melodika. Potom je upoznala blok-flautu, a danas svira još klavirgitaru i bas gitaru. Pohađala je glazbenu gimnaziju i privatnu školu za tonskog majstora, svirala je u njemačkim cover bandovima i duhovnu glazbu u crkvenom sastavu.

Meri je plesala 
balet od svoje treće godine, a prvi put je javno zapjevala u crkvenom zboru sa dvanaest. Pohađala je umjetničko-glazbenu školu i privatnu školu za musicale u Münchenu. Nakon nastupa u nekoliko njemačkih bandova, u crkvi je upoznala Anitu i s njome započela na pisanju vlastitih pjesama.

Nakon izlaska albuma prvijenca, u sklopu novinarske rock nagrade 
Crni mačak (1998.), članice sastava Meritas bile su nominirane u kategorijama za najbolji ženski vokal i nadu godine. Iste godine nastupile su u pulskoj Areni kao predgrupa Vanessi Mae. Tri godine kasnije, album Igra zaslužio je nominaciju "Crnog mačka" za produkciju godine.

Sa pjesmom "Odjednom ti" (2005.), osvojile su nacionalnu diskografsku nagradu 
Porin u kategoriji vokalne suradnje s Massimom Savićem s kojim su nastupile na hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije, "Dora 2004".
Meri i Anita su vodile dvije glazbene radionice, "Suvremena hrvatska glazba" u Trogiru i "Moderno pjevanje" u Osijeku i sudjelovale u nekoliko dobrotvornih akcija od kojih su, za onu UN-a i MUP-a, napravile pjesmu "Čudesan svijet".

Meritas su autorice glazbe svojih pjesama. Oko sebe, pak, okupljaju stalnu postavu suradnika koji, svi zajedno, daju posebne standarde zvuka i pojavnosti sastava Meritas – glazbeni producent je 
Dejan Orešković, a stihove potpisuju Ines Prajo i Arjana Kunštek.

Nastupe i predstavljanje pjesama uživo, Meri i Anita organiziraju sa glazbenim sastavom u polu-akustičnoj varijanti. Sastav čine Dejan Orešković (bas gitara), 
Tin Ostreš (bubanj) i Zdeslav Klarić (električni piano).

Drugu koncertnu stranu sastava Meritas čini njihov zajednički tribute program s 
Jelenom Radan pod nazivom "When tomorrow comes" u kojemu djevojke izvode pjesme autorica koje su na njih izvršile glazbeni utjecaj.

Deset godina boravka na glazbenoj sceni djevojke su 2007. obilježile koncertom u zagrebačkoj Tvornici i jedinstvenom izložbom "Pretvori me u zvuk", sastavljenom od djela budućih akademskih slikara. Svaka umjetnička slika postavljena u prostoru nastala je kao impresija jedne od pjesama iz stvaralaštva sastava Meritas.
Meritas imaju posve izgrađen i prepoznatljiv stil. Glazbeni, scenski i umjetnički. Njihova nova ploča – aranžmanski, produkcijski i spisateljski – takvu dosljednost samo podvlači. Ne samo u trinaest poznatih radova, već i u dvije nove kompozicije, pridodane kao bonus dio nove ploče. Kompozicije "Napokon" i "Razlog za… (bububu)" izazovni su putokaz u buduće dane sastava Meritas.
Službena stranica: http://www.meritasweb.com/


Adelaide

Likovna umjetnica Dijana Nazor, sa projektom Međunarodnog festivala umjetničkih zastavica, koji je u sklopu Međunarodnog uličnog festivala Cest is d’ Best i izložbom ribica/objekata Morska oaza, te će održati nekoliko likovnih radionica za djecu i odrasle.


Godine 1995. diplomirala
je na Fakultetu prirodoslovnomatematičkih znanostii odgojnih područja u Splitu (danas Umjetnička akademija) i stekla je zvanje profesora likovne kulturerestauratora.

Iste godine dobila je Dekanovu nagradu Fakulteta. Imala je 25 samostalnih izložbi i sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Godine 2006. stručno se usavršavala na dvomjesečnom rezidencijalnom boravku u Parizu, u atelijerima Cité Internationale des Arts.

Godine 2007./2008. koautorica je udžbenika i priručnika Pogled, potez, od 5. do 8. razreda osnovne škole, Zagreb, Profil.

Godine 2008. sudjelovala je kao pozvani predavač na 32. Svjetskom InSEA kongresu u Osaki u Japanu, te je ostvarila iznimno uspješne pedagoške projekte u Japanu 2007./2008. i u Australiji 2009. godine.  

Autorica je projekta Međunarodnog festivala umjetničkih zastavica i voditeljica je likovnog programa Međunarodnog uličnog festivala Cest is d’ Best. Autorica je više likovno – urbanih instalacija. Dobila je više priznanja, pohvala i nagrada. 

Polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Djeluje kao konzervator – restaurator u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu. Članica je InSEA-e (Međunarodno društvo za obrazovanje putem umjetnosti), HRV InSEA-e, HDLU-a Zagreb, LIKUM-a, te Fotokluba Zagreb.
Službena stranica: http://www.cestisdbest.com/

Spisateljica Sanja Pilić će održati dječje radionice povezane sa temom hrvatskog jezika.


Dobitnica je 
nagrade Grigor Vitez za djela "O mamama sve najbolje" (1990.) i "Sasvim sam popubertetio" (2002.), te nagrade Ivana Brlić-Mažuranić za djela "Mrvice iz dnevnog boravka" (1995.) i "Zafrkancije, zezancije, smijancije i ludancije" (2001.), te nagrade Mato Lovrak za djelo "Što mi se to događa?" (2007.). Roman "Jesam li se zaljubila? dobitnik je Časne liste IBBY- ja za 2008. godinu. 2010. godine dobila je nagradu "Kiklop" za roman "Hoću biti posebnaaaaa!"
Prema romanu "Sasvim sam popubertetio" napravljena je predstava u zagrebačkom kazalištu "Žar ptica".

Sanja Pilić dobitnica je druge nagrade Večernjeg lista za kratku priču "Ah, ludnica" za 1981. godinu i treće nagrade Večernjeg lista za priču "Muškarci mog života" za 2005. godinu. Dobitnica je i druge nagrade za radioigru "O kome se to radi" Radio Študenta i revije Literatura 1990. (Slovenija).

Sanja Pilić odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića za osobite zasluge u prosvjeti i kulturi.

Djela: "Ah, ludnica!", "Tjeskoba šutnje", "O mamama sve najbolje", "Nemam vremena", "Mrvice iz dnevnog boravka", "E, baš mi nije žao", "Ženske pjesme", "Zafrkancije, zezancije, smijancije i ludancije", "Faktor uspjeha", "Sasvim sam popubertetio", "Različitosti, od vrijeđanja do umorstva" – priča "Leti, Marta, leti", "Znala sam da moram izabrati drugačiji život", "Hoću i ja", "Ljubavi različite, pjesme razne", "Jesam li se zaljubila?", "Što mi se to događa?", "Zar baš moram u školu?", "Što cure govore? Što dečki govore?", "Fora je biti faca, zar ne?", "Mala torba, velika sloboda", "Hoću biti posebnaaaaa!", "Hej, želim ti nešto ispričati!", "Mala torba, velika sloboda", "Maša i gosti".

Slikovnice: "Vidiš da se moram zabavljati", "Znatiželjna koka", "Zaljubljeni medo", "Jupi, došao je Sveti Nikola", "Princeza", "Djed Mraz darove nosi", "Stigao je brat", "Priča o vučiću Grgi", "Vuk Grga i njegova obitelj".


Geelong

CrOz Festival će uveličati predavanje o hrvatskom jeziku prof. dr. sc. Diane Stolac.

Djeluje na Filozofskom fakultetu u Rijeci, na Odsjeku za kroatistiku.
 
Akademska karijera
  • 2007. vanjski suradnik Učiteljskoga fakulteta Rijeka
  • 2006. prvi izbor u zvanje redovitoga profesora
  • 2006. vanjski suradnik Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci
  • 2005.-2006. vanjski suradnik Sveučilišta u Zadru
  • 2002. vanjski suradnik Filozofskoga fakulteta u Splitu
  • 2001. izbor u zvanje izvanrednoga profesora
  • 1997. izbor u zvanje docenta
  • 1996. izbor u suradničko zvanje višega asistenta
  • 1996. doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – Padežni sustav u jeziku Tituša Brezovačkoga (sintaktostilistički nacrt).
  • 1996.-2006. vanjski suradnik Filozofskoga fakulteta u Puli
  • 1994.-1995. i 1999.-2003. vanjski suradnik Visoke učiteljske škole u Gospiću
  • 1988. magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – Sintaksa genitiva u jeziku Tituša Brezovačkoga
  • 1982. izbor u zvanje asistenta na Pedagoškom fakultetu u Rijeci
  • 1981. apsolvirala bohemistiku i polonistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
  • 1980.-1982. lektor hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu
  • 1980. upisala poslijediplomski studij iz lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
  • 1979. diplomirala kroatistiku i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
  • 1974. upisala se na Filozofski fakultet u Zagrebu
  • 1956. rođena u Zagrebu
Područje istraživanja
  • kroatistika
  • jezičnopovijesna, sintaktička i leksikološka istraživanja
  • metodologija jezičnih istraživanja
  • pragmalingvistička istraživanja / primijenjena lingvistika / reklamni diskurs
  • popularizacija humanističkih znanosti
Projekti
  • projekt Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske Hrvatsko brodostrojarsko nazivlje (voditeljica)
  • znanstveni projekt MZOŠ-a Povijest hrvatske sintakse (voditeljica)
  • znanstveni projekt MZOŠ-a Književnojezični latinizam u franjevačkoj baštini (istraživač)
  • (oba uključena u znanstveni program MZOŠ-a Književnojezična i glazbena baština hrvatskih franjevaca)
  • projekt Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske Hrvatski jezik – doktorski studij (voditeljica)
Profesionalne aktivnosti
  • od 2007. voditeljica Doktorskoga studija Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika 
  • od 1996. godine do 2000., te ak. 2006./2007. pročelnica Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci
  • od 2000. do 2002. predstojnica Katedre za hrvatski jezik
  • članica Povjerenstva za poslijediplomske studije Sveučilišta u Rijeci 
  • članica Odbora za kvalitetu Filozofskoga fakulteta u Rijeci
  • članica uredništva od 1990. g. (od 2000. do 2004. glavna urednica) znanstvenoga časopisa Fluminensia
  • članica uredništva (od 1998. g., a 2000. i 2002. glavna urednica) zbornika Riječki filološki dani
  • članica Savjetodavnoga i recenzentskoga odbora (Advicory and Referreing) časopisa Croatian Studies Review, Sydney, Australija (od 2009.)
  • članica uredništva niza od šest zbornika radova Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (1998.-2005.)
  • uredila monografije Filozofskoga fakulteta u Rijeci (Rijeka 2000.) i Pomorske škole u Bakru (Bakar 2000.)
  • članica uredništva i urednica teksta o Filozofskom fakultetu u Rijeci u monografiji Sveučilišta u Rijeci (Rijeka 2004.)
  • sudjelovala na devedesetak znanstvenih i strukovnih skupova
  • od 2004. g. povjerenica sindikalne podružnice Filozofskoga fakulteta u Rijeci
  • od 2005. g. predsjednica Regionalnoga vijeća NSZVO-a Rijeka
  • od 2006. g. članica Velikoga vijeća Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja

Na CrOz Festivalu će sudjelovati Etno butik Mara, sa predstavljanjem tradicionalnih odjevnih predmeta, koji će se isticati glagoljičkim ispisima na svojoj površini.


Vesna Milković se dugi niz godina bavi kreiranjem odjevnih predmeta i suvenira koji u svojoj naravi objedinjuju hrvatske tradicijske motive, starinsku tehniku ručne izrade i suvremeni dizajn.

U svom dizajnerskom promišljanju upotrebljavaju baštinu iz svih krajeva naše zemlje, a osobito su vrijedne kreacije sa zlatovezom, šlingom i šarenim vezom. Omiljeni motiv je i glagoljica, pismo koje se svojim izgledom savršeno uklapa u moderne trendove, a glagoljicom rado ispisuju stihove glasovitih pjesnika poput Augusta Šenoe: “Budi svoj”, Antuna Branka Šimića: “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda” i Tina Ujevića: “Ne boj se, nisi sam”.
 


Perth


Manifestaciju CrOz Festivala će obilježiti Gudački kvartet Rucner u sastavu: Sidonija Lebar, Ana Paula Knapić Franković, Dragan Rucner Snježana Rucner.


Gudački kvartet Rucner utemeljili su 1998. godine bračni par Snježana i Dragan Rucner (do tada dugogodišnji članovi Gudačkog kvarteta Klima). Nastavljajući zagrebačku tradiciju komornog muziciranja njegovanjem klasičnog i suvremenog međunarodnog repertoara kao i izvođenjem djela suvremenih hrvatskih autora, Gudački kvartet Rucner čini i repertoarni iskorak prema glazbi drugih žanrova, o čemu svjedoči i njihova nadasve uspješna suradnja s američkim bandoneonistom Peterom Soaveom

U dosadašnjem djelovanju Kvartet Rucner muzicirao je u Zagrebu, u mnogim gradovima Hrvatske, na najvažnijim hrvatskim festivalima – nastupili su između ostalog na Muzičkom biennalu Zagreb 2001., 2003., 2005. i 2007., te na Dubrovačkim ljetnim igrama 2002. i 2003. – a turneje su ga vodile i u Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Sloveniju, Austriju, Egipat, Poljsku, Njemačku i Kinu.  


Za Gudački kvartet Rucner pisali su skladbe mnogi hrvatski autori koje ansambl na svojim nastupima redovito promovira. To su B. Šipuš, T. Uhlik, S. Horvat, A. Klobučar, S. Bradić, A. Kezić, M. Prohaska, A.T. Šaban, I. Kuljerić, J. Magdić, D. Detoni, S. Drakulić, M. Miletić i M. Tarbuk.

Program CrOz – Festivala australsko – hrvatskog prijateljstva će involvirati izbor od dva nedavno producirana i objavljena filma, dostupna putem suradnje sa Pula Film Festivalom.


Na Festivalu će prisustvovati nekoliko folklornih udruga iz hrvatske zajednice, koji će plesati i održati interaktivni prikaz na Federation Squareu u Melbourneu.

Takoder će sudjelovati Australci hrvatskog podrijetla, među njima bismo trebali istaknuti dizajnerice Nikolinu KučanRosemary Masic, make-up artisticu Blanku Dudas, hrvatskog slikara Charlesa Billicha, modnog dizajnera, umjetničkog imena Joe, te brojne uzvanike iz društvenog, sportskog, ugostiteljskog i medijskog života.

Bio je službeni umjetnik velikog broja sportskih i kulturnih događanja poput utrke Formule 1 u Melbourneu 
1996. godine, kandidature Pekinga za Olimpijske igre i službeni umjetnik Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine. Bio je službeni umjetnik olimpijskih ekipa SAD-a i Australije, na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine, u Sydneyu 2000. godine, u Ateni 2004. godine i Pekingu 2008. godine. Sudjelovao je u obilježavanju 100. godina Nobelove nagrade 2001. godine.

Imao je izložbe slika u sjedištu 
Ujedinjenih naroda u New Yorku 2004. i 2006. godine, u Pekingu u sklopu Olimpijskih igara 2008. godine i u mnogim drugim gradovima širom svijeta poput Tokija, Rima, Hong Konga, Londona, Moskve, Melbournea, Sydneya.

U Hrvatskoj je imao izložbe u 
Zagrebu 1994. godine i u Lovranu 1998. godine. Njegove slike nalaze se u muzejima i galerijama širom svijeta npr. u Vatikanu, u Olimpijskom muzeju u Lausanneu, u Muzeju Crvenog križa u Ženevi, u zgradi Ujedinjenih naroda u Ženevi, u zgradi japanskog parlamenta, te u hramu Shaolin u Kini.

Nalaze se i u Gradskom poglavarstvu 
Rijeke, u hrvatskoj ambasadi u Canberri i u australskoj ambasadi u Zagrebu.

Naslikao je i ciklus slika posvećen hrvatskim znanstvenicima poput 
Ruđera BoškovićaSlavoljuba PenkaleNikole TesleFausta Vrančiča i dr. Slikao je i bl. Alojzija Stepinca, papu Ivana Pavla II. i papu Benedikta XVI.

Dobio je velik broj nagrada, uključujući titulu počasnog građanina 
Atlante, počasni doktorat Američke sportske akademije, nagrade u Australiji, Italiji, Kini i drugdje. O njemu je napisan veći broj knjiga. U Kini su objavljene poštanske marke s motivima njegovih slika. Bio je prijatelj pape Ivana Pavla II., a druži se s mnogim glumcima i političarima poput Billa Clintona i Nelsona Mandele.

Sudionici Festivala iz Australije (Melbournea), uz goste iz Hrvatske, su druga i treća generacija uspješnih Hrvata. Charles Billich, priznat i poznati hrvatsko – australski umjetnik osmislio je logo Festivala.

Na CrOz Festivalu će sudjelovati ugostiteljski objekti sa hrvatskim prizvukom: Raguza, Dalmatino i Mediteraneo, koji će ponuditi hrvatsku gastronomsku lepezu izvornih kulinarskih jela.


Svoje sudjelovanje na CrOz Festivalu potvrdile su članice Hrvatske matice iseljenika, prof. Srebrenka Šeravić i prof. Vesna Kukavica, koje djeluju kao rukovoditeljice odjela.

Nekoliko organizacija involvirane u turizmu sa gospodinom Nikom Bulićem biti će pozvani, kako bi predstavili svoje usluge, proizvode i ponude sa namjerom promoviranja putovanja između Australije i Hrvatske.

CrOz Festival će posredovati u promociji australskog rugbya i footya. Zabilježeni su počeci suradnje između Australije i Hrvatske sa misijom približavanja navedenih sportova mladima i široj publici, koja bi pratila ove dinamične sportske događaje.

U Hrvatskoj postoje slijedeći sportski klubovi: Zagreb Hawks Aussie Rules Football Club, Agram Power, Kaptol Saints, Velika Gorica, Bombers i Zagreb Giantsi.

Hrvatski iseljenici su ostavili značajan trag u promociji europskog nogometa. U Australiji egzistira 35 hrvatskih aktivnih nogometnih klubova, od kojih su najznačajniji: 
Canberra FCHNK O’Connor KnightsSydney UnitedHurstville ZSCSouth Coast UnitedRocklea United FCGold Coast KnightsAdelaide RaidersWhyalla CroatiaGlenorchy KnightsProspect Knights FC,Melbourne KnightsSt Albans SaintsNorth Geelong WarriorsChelsea HajdukIrymple KnightsWestern KnightsFremantle Croatia i Gwelup Croatia.


Nikica Šarić je svoje obrazovanje ostvario na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, stekavši akademski naslov: magistar struke, osobitu pozornost posvećuje humanističkim znanstvenim disciplinama. Tijekom studija sudjeluje na brojnim stručnim simpozijima i seminarima interdisciplinarnog karaktera.

Nakon studija upisuje poslijediplomski specijalistički studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Izvršenjem svih obveza i završetkom studija ostvaruje akademski naslov: sveučilišni specijalist ekonomije – usmjerenje Menadžment trgovine.

Bavi se teoretskim područjem umjetnosti, fotografijom, snimanjem zanimljivih manifestacija, prevođenjem, pisanjem putopisa, koje će redovito objavljivati na Akademija Art internetskom portalu. Poznaje engleski, njemački, španjolski i talijanski na aktivnoj razini, te francuski i portugalski na pasivnoj razini. 


Zasigurno će biti mnogo manifestacija koje će biti vrijedno zabilježiti objektivom i adekvatno ih predstaviti hrvatskoj populaciji. Uvjereni smo kako će redovite reportaže i vijesti, potkrijepljene fotografijama sa svojom kvalitetom i sadržajnosti dati posjetiteljima internetskog portala Akademija Art lijep spektar iskustava.

Informacije o CrOz Festivalu moguće je pronaći na svjetskim društvenim mrežama: Facebook, Twitter, LinkedIn, deviantART, Academia.edu, Bebo, My Space i Flickr, na kojima je moguće pronaći najnovije informacije, koje su povezane sa aktualnim događajima na CrOz – Festivalu hrvatsko – australskog prijateljstva.


Predstavljanje CrOz – Festivala australsko – hrvatskog prijateljstva odvija se na društvenoj mreži Google +:
https://plus.google.com/u/0/104827333340072064736/posts

Informacije o CrOz – Festivalu australsko – hrvatskog prijateljstva, te o službenim pokroviteljima Festivala moguće je pronaći na službenoj stranici Festivala sa sjedištem u Australiji:
http://www.croz.org.au/


 

Akademija-Art.hr
16.10.2011.