Nikica Šarić
nikica_saric@yahoo.com
Australski Aboridžini
Nikica Šarić
nikica_saric@yahoo.com
Australski Aboridžini
Prema mišljenjima znanstvenika na kontinent su se naselili još u vrijeme posljednjeg ledenog doba. Tada su veliki otoci Nova Gvineja i Borneo bili veći nego danas, a morski prolaz između njih i Australije mnogo uži. Sumnja se da su preci današnjih australskih domorodaca u Australiju došli iz tih područja. Premda današnji Papuanci i susjedni Melanezijci imaju crnu put poput Australaca, fizičke razlike su ipak očite, i na prvi pogled lako ih je razlikovati. Tipovi kulture su također različiti, no oni mogu nastati uslijed različitih klimatsko-geografskih uslova. Jezično se Australci danas klasificiraju u porodicu ‘Australian’.
Domoroci Australije podijeljeni su na više stotina plemena, govorilo se oko 600 jezika. Nekada ih je bilo mnogo više nego danas, mnogi su nestali ili su asimilirani u suvremeno australsko društvo. Svako njihovo pleme govorilo je vlastitim jezikom, a i razne lokalne grupe su vjerojatno razvile posebne dijalekte. Domoroci su bili organizirani po malenim bandama ili porodičnim grupama.
Domoroci se bave lovom i sakupljanjem. Koplje i bumerang bili su njihovo glavno oružje. Obalni domoroci sakupljali su mekušce, kao školjke i rakove. U pustinjskim predjelima hvatali su životinje, ptice i razne reptile. Sva lovina koju je lovac uhvatio dijelila se s čitavom grupom. Hrana se pripremala nad otvorenom vatrom. Sakupljanje bilja i sjemenja također je bilo značajno. Poput kalifornijskih plemena, i Aboridžini su znali mljevenjem nekog sjemenja proizvesti brašno.
Neki logori ovih domorodaca znali su imati 6-10 osoba, a bilo ih je čak do 400. Njihove kolibe od kore drveta poznate su pod imenom gunyah. Količina hrane bez sumnje je utjecala na veličinu logora. Svaki dan članovi bande odlaze iz logora u potragu za hranom, da bi se zatim vračali natrag i dijelili je s ostalim članovima. Glavna svečanost poznata je pod imenom corroboree, a glazbala didgeridoo, štapići za udaranje i zvečke. Vjerovali su i u reinkarnaciju. Nakon smrti duša se ponovno vraća na zemlju u obliku neke životinje.
Popis glavnih plemena:
Zastava Aboridžina
CrOz – Festival australsko – hrvatskog prijateljstva je neprofitabilan, te će sav prikupljen novac ravnomjerno biti doniran jednoj od institucija u Hrvatskoj, te australskoj Wirrpanda fondaciji, koja se brine o mladim Aboridžinima. Svi zainteresirani moći će donirati novac putem CrOz web stranice. Na Webu će se bilježiti sva zbivanja vezana uz predstojeći festival, kao i mogućnost volontiranja i sponzoriranja samog Festivala. Dobrodošli su i sponzori iz Hrvatske.
Akademija-Art.hr
16.10.2011.