Crno vino čuva kosti, a tamna čokolada poboljšava vid
Među ljudima, podjednako laicima kao i onima iz zdravstvene struke, kruže različite priče o pojedinim namirnicama i njihovu djelovanju na zdravlje
Teško je reći što je bolje, a što lošije, na primjer pivo ili vino, ako se nemamo na što osloniti, a ljudska su iskustva, dobro znamo, različita
Stoga su istraživači odlučili provesti niz istraživanja i ukloniti barem neke nepoznanice o pojedinim namirnicama. Dugo se već naime smatra da je crno vino zdravije od bijelog, te da bolje čuva zdravlje kostiju od nekih drugih pića, poput piva ili votke. Znanstvenici na londonskom Kraljevskom koledžu misle da su našli odgovor na to pitanje. U istraživanju provedenom na tisuću jednojajčanih dvojki u postmenopauzi, točnije u srednjim pedesetima, one koje su pile čašu crnog vina na dan imale su veću gustoću kostiju od sestara koje su uživale u drugim alkoholnim pićima. Znanstvenici to pripisuju djelovanju polifenola, tvari nađenoj u korici grožđa koja se ne uklanja pri proizvodnji tog vina. Pivo i druga alkoholna pića nisu pozitivno djelovala na gustoću kostiju.
Druga je kontroverzna namirnica o kojoj nikako da se slože konzumenti i liječnici – kava. Jedni je preporučuju drugi je posve odbacuju, a istina je…?
Žene koje piju četiri i više šalica kave na dan imaju znatno manje izglede, čak do pedeset posto, da će oboljeti od depresije, za razliku od onih kojima dvije ili tri šalice na dan umanjuju rizik za samo 15 posto. Pokazalo je to istraživanje provedeno na 51.000 žena tijekom deset godina čiji su rezultati objavljeni u Journalu of the American Medicine Association. Jedna je teorija da kofein umanjuje djelovanje spoja adenosina u mozgu koji može usporiti živčanu aktivnost. Neki antidepresivi također djeluju tako što blokiraju receptore adenosina u mozgu. Tako se pokazalo da je kava učinkovitija od čokolade i čajeva pri rastjerivanju tmurnih misli.
Najveće je iznenađenje znanstvenicima s dentalnog instituta pri Kraljevskom koledžu u Londonu bilo kad se pokazalo da se u skupini koja je pila zaslađene sokove nikome nije razvio karijes. Tajna nije u kiselosti koja je podjednaka niti u količini šećera, jer iako u limenki soka ima oko osam žličica šećera i u jabuci ga ne nedostaje, točnije jedna jabuka sadrži oko četiri. Znastvenici smatraju da je utjecaj jabuka veći jer se voće dulje jede nego što pijemo piće, a i nakon jedenja voća njegovi komadići zapnu između zuba i nastavljaju loše djelovati na caklinu. Kako biste štetu koju vam mogu nanijeti jabuke sveli na minimum, odmah nakon jedenja treba popiti vode kako biste isprali šećer sa zuba ili jesti jabuke s mlijekom ili sirom kako bi kalcij iz tih namirnica neutralizirao kiselinu. O doručku je također dosad napisano mnogo članaka i knjiga. Jedni ga veličaju drugi umanjuju njegovu važnost, ali sve češće čujemo da je obilan i izdašan doručak nešto što će nam pomoći pri održanju vitkosti i umanjiti unos kalorija tijekom dana.
Istraživanje objavaljeno u Nutrition Journalu nedvosmisleno poručuje da ako želite gubiti kilograme morate paziti što jedete od prvog trenutka budnosti.
Njemačko je istraživanje, provedeno na 400 osoba dokazalo da su promatrani pojeli sličnu količinu hrane i za ručak i za večeru, bez obzira na to koliko im je obilan i izdašan bio doručak.
Dakle, na kraju dana ipak se samo zbrajaju kalorije koje smo unijeli.
Često čujemo da u prirodi postoji lijek za sva naša bolesna stanja. Visok je kolesterol jedno od njih, a koji je najbolji prirodni statin, lijek koji ga snižava. Čini se da je to rajčica. Samo 50 grama ukuhane rajčice na dan pruža zaštitu od bolesti srca, pokazalo je istraživanje. Koncentrat rajčice, na primjer, sadrži likopen, spoj koji pomaže pri smanjivanju razine lošeg kolesterola. Istraživanje objavljeno u časopisu Mauritas pokazalo je da su oni ispitanici koji su uzimali 25 miligrama likopena na dan snizili loš kolesterol za više od 10 posto.
Naravno, ako već uzimate statine ne smijete prekinuti terapiju bez konzultacija s liječnikom. Također se smatralo da za bolji vid treba jesti mrkvu, ali sada znanstvenici sa sveučilišta Reading tvrde da je bolja čokolada. Zamoloili su sudionike istraživanja da čitaju obojene brojeve koji su postupno postajali sve sličniji pozadini dok nisu posve nestali. Nakon što su sudionici pojali 35 grama tamne čokolade vid im se popravio 17 posto i to gotovo odmah i taj je učinam trajao 2,5 sta.
Vjeruje se da je za to zaslužan flavonol, atioksidans u kakau i koji potiče u tijelu proizvodnju dušikova monoksida koji pomaže pri proširivanju krvnih žila pa više kisika dolazi s krvi u oko. Tamna je čokolada bolja jer sadrži i više flavonola.
