Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je za Dnevnik 3 HTV-a crne prognoze sada već bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog koje je posljednji puta napravio sa svojim analitičarima
Novotny je prvenstveno kritizirao poteze nove Vlade. Radi se o kontinuitetu ekonomske politike prethodne Vlade. Nema zaokreta u ekonomskoj politici. Početak mandata ove Vlade obilježen je dodatnom poreznom presijom kako bi se napunio poračun, a nove ohrabrujuće signale Vlada ne šalje niti kućanstvima niti poduzećima. Od najavljenih velikih investicija ne vidimo niti jednu važnu investiciju koju bi Vlada pokrenula. Nema novaca, nema kapitala pa je vrlo vjerojatno da se hrvatsko gospodarstvo naći u novom valu recesije, slaže se Novotny s crnim prognozama Rohatinskog. Cijeli razgovor s Novotnyjem pogledajte u Dnevniku 3 oko ponoći.
Posljednja prognoza Rohatinskog: Crna 2012.
Analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u ovoj godini očekuju smanjenje gospodarskih aktivnosti od 1,6%, a u 2013. rast BDP-a mogao bi iznositi 1,3%. Također očekuju da bi inflacija ove godine mogla biti 3,2%, najviše zbog poskupljenja energije, a 2013. mogla bi se smanjiti na 2,6%, posljednja je procjena HNB-a pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog.
Realni BDP Hrvatske u prvom je tromjesečju ove godine osjetno smanjen u odnosu na kraj prošle godine, kada je također zabilježen njegov pad, pa je hrvatsko gospodarstvo, nakon kratkotrajnog i slabog oporavka sredinom prethodne godine, ponovo zakoračilo u recesiju, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.
U nastavku 2012. u Hrvatskoj se očekuje postupni oporavak gospodarske aktivnosti na osnovi jačanja izvoza i investicija, no na razini cijele godine realni BDP mogao bi se smanjiti za 1,6%, najnovija je procjena HNB-a. To je nepovoljnije od svibanjske procjene središnje banke s projekcijom pada BDP-a od oko 1%.
Ministar financija Slavko Linić tada je još bio uvjeren u ovogodišnji rast BDP-a, unatoč prognozama HNB-a. Sada, kada su prognoze HNB-a još crnje, vidjet ćemo hoće li Linić promijeniti svoje mišljenje.
Prema procjenama analitičara središnje banke, ukupni fiskalni manjak opće države u 2012. mogao bi iznositi 4,6% projiciranog BDP-a, što je za 0,7% manje nego u 2011. U 2013. očekuju njegovo blago povećanje (na 4% BDP-a). Upozoravaju i da će u obje godine trebati provesti dodatne reforme kao bi se zadovoljile odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
Procjenjuju i da će javni dug nastaviti snažno rasti te bi na kraju 2012. mogao iznositi 51,7% BDP-a, u odnosu na 45,7% potkraj 2011. Preuzimanje dugova brodogradilišta u javni dug tomu će pridonijeti s oko 2,7%-tnih bodova BDP-a, navode analitičari HNB-a koji procjenjuju da bi u 2013. javni dug mogao dosegnuti 54,6% BDP-a.
Upozoravaju i kako su se nepovoljna kretanja na tržištu rada nastavila i u prvim mjesecima ove godine te procjenjuju da bi prosječna stopa registrirane nezaposlenosti mogla tijekom 2012. dosegnuti gotovo 19%, a međunarodno usporediva anketna stopa kretati se oko 14%.
Također očekuju da bi prosječne plaće ove godine mogle blago porasti u nominalnim iznosima, ali bi se realne neto plaće, s obzirom na očekivano kretanje cijena, trebale blago smanjiti na godišnjoj razini, a slična kretanja očekuju i u 2013.
Monetarna politika HNB-a bit će usmjerena i u budućnosti na održavanje svoga osnovnog cilja – stabilnosti cijena i, povezano s njime, stabilnosti tečaja. Banka će nastaviti podržavati i visoku kunsku likvidnost domaćega bankovnog sustava, čime nastoji utjecati na uvjete financiranja na domaćem tržištu. Spuštanjem stope obvezne pričuve u svibnju središnja je banka dala svoj prilog uspostavi modela povoljnijeg financiranja poduzeća u suradnji s HBOR-om i poslovnim bankama. Ipak, dosezi ekspanzivnog usmjerenja monetarne politike u poticanju kreditnog rasta krajnje su ograničeni, što pokazuju i recentna iskustva, navodi se u najnovijem Biltenu HNB-a.
Foto: Nacional
Izvor: HRT
Akademija-Art
