Cerovlje – Foto: Grimalda 2011

Organizator: Udruga mladih Pagubice u sklopu manifestacije „Supci pud mavricun“.

Fotografski projekt predstaviti će Eugen Borkovsky.

Proglašenje laureata i podjela nagrada i priznanja.

Stručni žiri u sastavu: Miranda Legović, Nina Šperanda, Eugen Borkovsky

pregledao je sve radove i dodijelio:

1. nagrada: Slađan Dragojević

Nagrada za kolekciju – samostalna izložba u Gradskoj galeriji Fonticus Grožnjan:
Kristijan Macinić

Nagrade za maštovit pristup temi:

1. Ivana Puškarić

2. Sergo Dean

Pohvale za radove:

1. Manuel Paljuh

2. Saša Dejanović

3. Igor Travalja

4. Bogomir Duzbaba

– Pohvala za kolekciju:

1. Zlata Tomljenović

2. Alen Žužić

3. Dalibor Talajić

– Pored nagrađenih autora na izložbi izlažu:

Alen Niessner, Lenka Šajina, Nataša Povrzanović, Slaven Pavletić, Marino Matošević, Nevenka Pavletić, Doriano Orbanić, Aleksander Fabriš, Ronald Gubić, Sandra Stojnić, Mario Ladavac, Robert Sironić. Izvan konkurencije Igor Blagonić.

Kristian Macinić

BOŠKA, šuma, šumarak, gustiš…

Peti, jubilarni put, Igor Blagonić i Udruga mladih Pagubice organizira fotografski natječaj. Ove godine tema je BOŠKA. Riječ označava šumu, šumarak, gustiš, područje prekriveno visokim raslinjem. Ove godine pravila su djelomično izmijenjena, zadan je format A3, cca 30×40 cm. Odazvalo se 54 autora sa 211 radova. Pored toga što je na natječaj prispjelo mnogo radova veseli njihova iznadprosječna kvaliteta. Odaziv autora govori o šarmu manifestacije i kvalitetnoj organizaciji cijelog projekta.

Ovogodišnja zadana tema možda je zahtjevnija od svih dosadašnjih tema grimaldskih foto natječaja. Pregledavajući fotografije primjećuje se fascinacija šumskim krajolicima. Neke od autora koji su krenuli u bošku, šumski duh je sapleo, neke je prestrašio, neke zbunio a neke zaveo. Jer, temu natječaja autori su problematizirali zaista širokom lepezom pristupa: od detalja preko izdvojenih stabala, panoramskih vizualizacija pa do režiranih scena. Na skoro svim radovima prepoznaje se intenzivan doživljaj prirodnog okoliša. Dio autora ostaje zbunjen dojmovima. Nekolicina konceptualno interpretira zadanu temu. Nekoliko režira situacije i daje si mašti na volju. Tijekom selekcije izdvojila se grupa autora. Oni su nagrađeni nekim od priznanja ili nagrada. Drugu grupu čine oni kojima su radovi određeni za prezentaciju. Dogodilo se da se broj onih koje je stručni žiri izdvojio za izlaganje poklapa s mogućnostima izložbenog prostora.

I ove godine žiri se usredotočio na umjetničke domete ali se tijekom izbora raspravljalo i o tehničkoj kvaliteti radova. Ipak, likovnost, autorstvo, osobni pristup oblikovanju / kadriranju zauzeo je prvenstvo nad radovima s dokumentarnim karakteristikama. Opet napominjem da tehnologija ne označava status djela pa se ponudi fotografija pristupalo s naglaskom na odmjeravanju kreativnih rezultata. Stručni žiri je izabrao 23 autora i njihova 43 rada. Krenimo redom s osvrtima na nagrađene radove:

Suncem obasjani dijelovi krošnji, raskošan spektar zelenih tonova prepleten plavetnilom neba karakteristike su prvonagrađenog rada. Zgusnuta realnost šumskog krajolika odiše lakoćom i vedrinom. Na prvi pogled rad djeluje kao apstraktna šara koja nas dovodi na rub vrtoglavice. Kao da je cijeli prostor ispunjen, mističnim a u isto vrijeme realnim titranjem vremena. Usklađeni perspektivni odmaci, raspršena ali čvrsta kompozicija te nadasve izuzetan kolor koji naginje nadrealnom odlike su dojma šume kojeg autor uspijeva zabilježiti. Doživjeti, podignuti pogled, zagledati se u krošnje, prenijeti dojam fascinacije uspijeva Slađan Dragojević.

Odnos prirodnog i civilizacijski obilježenog motiva karakteristike su drugonagrađenog rada. Nesklad između slobode koju prirodni okoliš nudi i potezi stanovnika plavog planeta zabilježeni su unutar jednog kadra. Fotografija Kristijana Macinića izaziva mnoge asocijacije o vremenu i vremenima u kojima čovjek pokušava biti jači od prirode. Ovaj rad možemo doživjeti kao pogled prema slobodi iz nekog ograđenog prostora ili kao prirodni krajolik koji je ograđen. Ni jedna ni druga situacija nisu prijatne. Zaista snažan rad koji nas ne ostavlja ravnodušnim.

Relativnost sadašnjosti, spoznaja promjene, ideja je koju problematizira Zlata Tomljenović na trećenagrađenom radu. Uvijek ista situacija ali u drugačijem formalnom okruženju upozorava na potrebu stalnog preispitivanja uvriježenih doživljaja koje smatramo realnošću. Staru paradigmu o sigurnosti „sada“ treba zamijeniti osjećanjem trenutka kao djelića stalnog tijeka. Različit, osobni pristup tehnologiji i temi karakteristika je ovog izvrsnog rada. Fotografska tehnologija postaje sredstvo kojime umjetnica realizira ideju. Četiri dokumenta postaju izuzetno djelo. Asocijacija doživljaja je u rasponu od godišnjih doba, faza života pa do Vivaldija…

Šumski duh, patuljci, vile i vilenjaci, gnomi, čarobnjaci nalaze se svugdje oko nas. Naročito u gustoj šumi. Teško ih je zapaziti ali Kristijan Macinić uspijeva ih čak i fotografski zabilježiti. Ne zna se da li se oni igraju s njime ili on s njima. Personifikacije dobrog ili zlog uvijek nam se pojavljuju u mislima posebno u prostorima gdje ne boravimo često. Autorska vizija neobičnog bića koje se pojavljuje u jednom ili više primjeraka počinje i završava na mističnom stablu koje ima oči, nos i usta. Rijetko to možemo vidjeti. Otkriva nam ih maštoviti autor, nagrađen za kolekciju, samostalnom izložbom u Gradskoj galeriji Fonticus u Grožnjanu.

Atribucija naznačuje identitet. Glavni lik na radu Ivane Puškarić u ruci drži jabuku, kao da ju je upravo dobio od Eve. Ili je ovo Pan? Panovo štovanje počelo je u Arkadiji. Arkadija je sinonim za raj. Kad bolje promislimo, Pan je grčko ime koje povlači srodnost sa sanskrtskim imenom Pusan a to je vedski čuvar, bog stoke. Pojmovna sličnost riječi u značenju "sve" pridonijela je poimanju Pana kao personifikacije prirode. Pan, u grčkoj mitologiji bog je pastira, stada, njiva, šuma, zaštitnik lovaca, stoga ga se smatra zaštitnikom prirode. Pan je plesač među bogovima i nenadmašni ljubitelj čarolije glazbe. Naš Pan se odmara od igre. Autorica fotografije nagrađena je za maštovit pristup temi. Adam je ostao sam. Eva je možda stidljiva…

Drvo kojemu je izvor u šumi, prerađuje se za mnoge uporabne predmete. Rad Deana Serga, nagrađen za maštoviti pristup temi, djeluje poput apela. On se pita: da li je oportuno ubiti stablo da bi se od njega napravile čačkalice za zube! Autor nas upozorava na ekološku neosviještenost civilizacije. Prirodne resurse još uvijek ne koristimo nego zlorabimo. Izgovaram upozorenje inicirano fotografskim radom: u XIX. stoljeću šumska područja zauzimala su 20 posto kopnene površine, a krajem XX. stoljeća samo 7 posto. Daljnji komentar je suvišan.

Zaustavljeni plesni pokret stabala kao da je okosnica promišljanja pohvaljene fotografije koju potpisuje Manuel Paljuh. Promatračevu pažnju okupira tijek uzlaznih linija stabala. Iako je upotrijebljeno nepopularno ukošavanje objektiva rad ima stabilnu kompoziciju. Zanimljiv izrez u skladu je s oduzimanjem kolora. Ova crno – bijela fotografija kvalitativno se oslanja na tamne i svijetle detalje i bogat raster sjena.

Pred nama je proplanak usred šume zarastao u visoku travu kroz koju nikada nitko nije prošao, nitko ju nije gazio. Samo je nalet vjetra polegnuo travke u ritmu valova. Radi se o pohvaljenoj fotografiji Saše Dejanovića. Mistična atmosfera postignuta je kompozicijom bez oslonca za pogled, raspršenošću elemenata, bogatstvom tonova.

Indirektni, simbolični pristup temi predstavlja Igor Travalja. Snažan kolor, ritam izmjenjivanja toplih i hladnih dijagonalnih polja odvodi našu percepciju prema rubu figuracije. Pažljivim zagledanjem otkrivamo prozaični motiv. Ovaj pohvaljeni rad problematizira šumu kao izvor sredstava za grijanje ili priređivanje hrane. Vatra, žar uvijek djeluje arhetipski, kao znak opstanka, pa makar ju doživjeli za roštiljem.

Ekološka neosviještenost ostavlja posljedice. Tako usred prirode često nalazimo na ostatke civilizacije. Bogomir Duzbaba senzibilno primjećuje odbačenu ambalažu. Omot slatkiša ni po obliku a još manje po artificijelnom koloru ne uklapa se u prostor gdje se našao. Rad zadovoljava likovnim elementima a još više znakovnim, sadržajnim. Fotografija je pohvaljena kao konceptualni i ujedno upozoravajući rad.

Ekspresivan dojam motiva, ujedno i teme ovog natječaja, Zlata Tomljenović prenosi u materijal. Iako po tehničkim karakteristikama ova serija ne udovoljava klasičnim postavkama fotografije jer je neoštra, ovdje je pohvaljena kao odlično likovno djelo učinjeno fotografskom tehnologijom. Zamućenost motiva prenosi nam snagu dojma umjetnice. Organske forme korespondiraju s razlivenošću elemenata. Postignuta je akvarelistička dojmljivost motiva.

Prirodni materijali, drvo, posječeno stablo tema je izdvojenog diptiha, kolekcije koju potpisuje Alen Žužić. Temu ovog natječaja autor interpretira indirektno. On izabire detalje stabla u obradi. Iako bogati elementima radovi djeluju stabilno što je postignuto vještim kadriranjem. Autor ne iznosi osobni stav ali likovno dokumentira situaciju. Iz izobilja mogućih motiva izabrane su dvije sekvence koje odražavaju stanje.

Na rubu dokumenta ali likovno iskusnim okom temi ovog natječaja prilazi Dalibor Talajić. On dokumentira karakteristične situacije civilizacijskog presijecanja šume. Put grubo urezan u šumsko tkivo, pretopljen vodom tijekom kišnog perioda, privlači njegovu pažnju. Autor serijom radova prinosi promatraču igru desnog pa lijevog kolotraga. Na trećem radu nudi oba smjera kao mogućnost kretanja. Možda je teško odlučiti da li lijevo ili desno? Hrabra odluka mora uslijediti. …A sunce je tek osvijetlilo područje negdje izvan kadra, naravno, s lijeve strane.

Oskudni elementi ne govore o sebi u prvi čas. Za definiranje viđenog moramo se osloniti na znanje o temi ove izložbe. Prepoznavanje motiva autor ostavlja pronicljivom promatraču. Duša jednog šumskog stabla dokumentirana je korištenjem rastera linija i bogatog tonskog spektra. Radi se o fotografskom radu čiji je autor Igor Blagonić koji nastupa izvan konkurencije jer je inicijator i organizator ovog projekta.

Eugen Borkovsky

Zlata Tomljenovic

O ŠUMAMA

Na planetu Zemlja šume, kao regulator eko sustava stvaraju kisik, pročišćavaju atmosferu, štite zemljište od erozije, poplava, utječu na plodnost tla. Koristeći prirodne sirovine, ugljikov dioksid i vodu, a kao izvor energije sunčev sjaj, šume, pored kisika proizvode važne količine biomase. Šuma zadržava prašinu iz zraka, regulira kruženje vode u prirodi a služi i kao stanište za brojne biljne i životinjske vrste. U Zemaljskom eko sustavu nezamjenljive su.

U povijesti je šuma prekrivala dvije trećine kopna, ali do danas ih je više od pola uništeno. Najveće šume na svijetu su šume četinjača, imaju uvijek zelene listove koje nalikuju iglicama, na sjeveru Skandinavije, Kanade i Sibira. Prema jugu četinjače zamjenjuje bjelogorično drveće, širokih tankih listova (hrast, javor, bukva). Većina bjelogorice zimi odbacuje lišće. Biološkom raznolikošću najbogatije su tropske kišne šume. One su stanište polovici postojećih biljnih i životinjskih vrsta, a rastu blizu ekvatora, gdje je toplo i vlažno cijelu godinu. Najveća tropska šuma je Amazonska šuma koja je dvostruko veća od Indije.

Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne za razliku od šuma u ostatku Europe u kojima su vrste zamijenjene onima koje brže rastu. U šumama od listopadnog drveća postoje jasen, hrast, kesten, lipa, grab, javor, breza itd. Grmovi su lijeska , glog itd. U mješovitim šumama su u nižem gorju uz bukvu zastupljene neke vrste crnogoričnog drveća poput smreke i jele. U višem gorju raste crnogorična šuma.

Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posljedicama: promjene klime i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Šume imaju važnu ulogu u izmjeni kisika i ugljičnog dioksida, koji predstavljaju uvjet opstanaka života. U 19. stoljeću šumska područja zauzimaju 20 posto kopnene površine, a krajem prošlog stoljeća ispod 7 posto što govori o krajnjoj potrebi osmišljavanja korištenja i čuvanja zaštitnih pluća plavog planeta. Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2011. godinu Međunarodnom godinom šuma. Cilj te akcije je podizanje svijesti o upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih tipova šuma. I ovaj fotografski likovni projekt pridružuje se tom cilju.

Eugen Borkovsky

Program manifestacije „Supci pud mavricun“, Grimalda, 52402 Cerovlje, 17. IV. 2011.

– 15.00 – Galerija Grimalda – otvaranje izložbe fotografija sa foto-natječaja Grimalda 2011 na temu „Boška“

– 17.00 – 6. susret mladih svirača istarskih tradicijskih instrumenata „Supci pud mavricun“

– Nakon susreta: koncert etnoskupine Veja; slijedi druženje uz Replay Band

Akademija-Art.hr
17.04.2011.