
Franz Liszt
Nives Gajdobranski
nives.gajdobranski@gmail.com
Veliki mađarski skladatelj i pijanistički virtuoz Franz Liszt rođen 22. listopada prije 200 godina – dakle 1811. godine
On je sredinom 19. stoljeća bio najpoznatiji europski izvođač, obožavan kao prava zvijezda svojeg doba.
U medijima se ističe i to da je "Liszt bio izuzetno popularan kod žena, koje su se doslovce bacale na njega, kidale mu odjeću, tukle se oko puknutih klavirskih žica i uvojaka njegove kose". Zato je njegov je suvremenik, njemački književnik Heinrich Heine, čak bio skovao i novu riječ za tu pojavu – "lisztomanija". Kulturni utjecaj "lisztomanije" osjeća se i danas. Godine 1975. kontroverzni Ken Russell režirao je i film "Lisztomania" s Rogerom Daltreyjem iz engleske rock-skupine "The Who" u ulozi Liszta, a prije nekoliko godina francuska grupa Phoenix imala je hit s pjesmom također nazvanom "Lisztomania".
U povodu 200. obljetnice rođenja tog svestranog glazbenika, velikog pijanističkog virtuoza i skladatelja klavirske romantike, 2011. je proglašena "Lisztovom godinom", koja je u Mađarskoj i drugdje obilježena brojnim koncertima. Vrhunac "Lisztove godine" bilo je obilježavanje "Svjetskog dana Liszta" 22. listopada brojnim koncertima diljem svijeta.
Franz Liszt (1811.-1886.), skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni pisac, rođenjem Mađar, odgajan u Beču i Parizu, jedan je od najkontroverznijih umjetnika što ih je povijest glazbe poznavala. Koncertirao je od svoje devete godine, bio je virtuoz velike karizme, fascinantne muzikalnosti i umjetničkog temperamenta, Liszt je bio i veliki inovator i istraživač na polju skladanja, kojega su njegovi suvremenici hvalili kao tehnički najnaprednijeg pijanista svojeg doba, a možda i najvećega svih vremena.
Pokazao je kako pijanist može osvojiti publiku: izrazito dinamične osobnosti u osvajanje Europe uputio se 1839. a nikada nije sa sobom na pozornicu nosio note. Klavir je namjerno postavljao profilom prema publici kako bi mu mogla vidjeti lice, i čitavo je vrijeme izvedbe snažno zamahivao glavom tako da mu je duga kosa letjela na sve strane. Prvi je izvođač koji je pijanista stavljao u središte pozornosti. Ustvari, sve što danas prepoznajemo kao moderni klavirski recital – pa čak i sama riječ ‘recital’, njegova je invencija, piše "NPR".
Liszt je skladao oko 1400 djela, od kojih su danas najpopularnije "Mađarske rapsodije", niz od 19 klavirskih skladbi temeljenih na mađarskim narodnim pjesmama, koje je komponirao u dva navrata, između 1846. i 1853., te kasnije između 1882. i 1885. Tu su i "Mefistov valcer" (1882.-1883.), "Ljubavni san" (1850.), te veličanstveni oratorij "Christus" (1862.-1866.).

Franz Liszt
Akademija-Art.hr
24.10.2011.
