Broj divljih životinja u proteklih 40 godina pao je za trećinu

Prema najnovijem ekološkom otisku, Zemlja za čak više od 50 posto nema mogućnosti nadoknaditi ono što ljudi uzimaju, a WWF procjenjuje da nam do 2030. godine ni resursi dva planeta jednaka Zemlji neće biti dovoljni
 

Ukupna populacija divljih životinja pala je od sedamdesetih godina prošlog stoljeća za jednu trećinu, rezultat je najnovije procjene stanja na našem planetu, koju je objavio World Wildlife Fund (WWF) u ovogodišnjem izvješću Živi planet.
 
U nekim dijelovima svijeta situacija je još gora – u tropima se gubitci procjenjuju na više od 50 posto, dok su se u tropskim slatkovodnim ekosustavima popeli na čak 70 posto.

Najviše je stradao tigar: nestalo je gotovo 70 posto pripadnika te životinjske vrste, što je tigrove približilo razini izumiranja, a to se 2007. dogodilo vrsti slatkovodnog dupina baiji koji je obitavao u kineskoj rijeci Jangce (1998. nabrojeno ih je samo sedam). Ugrožen je i Atlatski bakalar, čija je populacija u posljednjih 50 godina, zbog prekomjernog ribolova, pala za 74 posto. U sličnom su položaju i plavorepa tuna.i albatros. Na sjevernoj zemljinoj polutci, odnosno u Europi i Sjevernoj Americi, divljim životinjama je nešto bolje, što je rezultat značajnog porasta razine njihove zaštite, a što si bogate zapadne nacije mogu priuštiti. WWF svake dvije godine objavljuje izvještaj Živi planet, temeljen na rezultatima promatranja više od 2600 životinjskih vrsta u više od 9 000 staništa, a koje obrađuje Zoološko drušvo iz Londona.

U Izvješću Živi Planet navodi se da je od 1970-tih broj životinja u tropskim područjima pao za 60 posto, a u područjima s umjerenom klimom, poput Europe i Sjeverne Amerike, porastao za 31 posto – primjer je europska vidra čiji je broj porastao. No, napominje se, to ne nadoknađuje ogromne gubitke koje su divlje životinje u Europi i u Sjevernoj Americi pretrpjele prije 1970. Britanski mediji izvještavaju kako je izvještaj o broju divljih životinja praćen tzv. ekološkim otiskom kojim se mjeri utjecaj čovjeka na prirodne resurse našeg planeta. Prema najnovijem ekološkom otisku, Zemlja za čak više od 50 posto nema mogućnosti nadoknaditi ono što ljudi uzimaju, a WWF procjenjuje da nam do 2030. godine ni resursi dva planeta jednaka Zemlji neće biti dovoljni da bi opstali. Kao zemlje s najvećim ekološkim minusom (otisak neke populacije veći je od biokapaciteta određenog područja) navedene su zemlje Perzijskog zaljeva, među kojima prednjače Katar, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati, a za njima odmah slijede Danska, SAD, Belgija i Australija. Na 16. mjestu liste zemalja s najvećim ekološkim minusom našla se Makedonija, dok je Hrvatska na 36. mjestu, neposredno ispred tehnološki od nas kudikamo razvijenijeg i naseljenijeg Japana. Izvješče WWF-a, koji prati i razine 405 riječnih sustava širom svijeta, otkriva i da 2,7 milijardi ljudi barem mjesec dana godišnje nema dovoljno vode, a upozorava se i na velike količine – čak 30 posto hrane koja se svakodnevno baca, što zbog rastrošnosti zapadne populacije, što zbog njenog neadekvatnog skladištenja u zemljama u razvoju. WWF zaključuje da sada do krajnjih granica upotrebljavamo Zemljine potencijale, jer životinjska populacija očito pada, ljudski utjecaj na prirodu rapidno raste, a tome treba dodati i sve veći broj stanovnika. „Nalazimo se u opasnoj zoni, jer upotrebljavamo više prirodnih resursa nego što se oni mogu obnoviti“, naglašava šef WWF-a za Veliku Britaniju David Nussbaum. „Ako ovako nastavimo, uskoro ćemo iscrpiti svaki kutak na Zemlji.

Još uvijek nije kasno obrnuti ove negatinve trendove, no tom zadatku moramo pristupiti s jednakom hitnošću i odlučnošću, kao što se to učinilo kada je u pitanju globalna financijska kriza“, kazao je. Jonathan Baille, direktor programa za zaštitu divljih životinja pri lodonskom Zoološkom društvu ističe da je izvještaj WWF-a u stvari zdravstvena slika nešeg planeta. „Rezultati govore da živimo na jako bolesnom planetu. Ignoriranje ove dijagnoze imati će nemjerljiv utjecaj na čovječanstvo. Zemlju možemo učiniti zdravijom, ali samo kroz rješavanje problema rasta populacije i nekontroliranog trošenja prirodnih resursa“, kaže Baille. Broj stanovništva na Zemlji se od 1950-tih udvostručio na sedam milijardi 2011. godine, a prognoze govore da bi broj stanovnika do 2050. godine mogao doseći 9,3 milijarde, od čega će dva od tri čovjeka živjeti u gradovima. Izvještaj WWF-a objavljen je nešto ranije nego što je uobičajeno, kako bi bio spreman za raspravu na UN-ovoj konferenciji o održivom razvoju „Rio+20“, koja će slijedećeg mjeseca započeti u Rio de Janeiru.

Akademija-Art