Ranko Suvar / CROPIX
Stečajni upravitelj kaže da su Peveci uništili firmu, a oni tvrde da im je sve pokradeno, čak i gaće!
Reporteri Nedjeljnog istražuju pozadinu Pevecove tužbe i najave stečajnog upravitelja Darka Šketa kako će se uskoro osnovati nova firma u koju ulaze svi vjerovnici.
Potkraj 2009., na sam Badnjak, postalo je i službeno – carstvo Zdravka i Višnje Pevec, danas bivših vlasnika jednog od najvećih lanaca trgovačkih centara u zemlji, potpuno je propalo, a u tvrtki je proglašen stečaj.
Radnici, njih 1140, kojima nije isplaćeno ukupno pet plaća, ostali su bez posla.
Više od 50 tvrtki suočilo se s činjenicom da im tvrtka Pevec nikad neće moći vratiti višemilijunske dugove.
Osam od deset banaka od kojih je Zdravko Pevec podizao kredite, odahnulo je jer su se osigurale hipotekama pa će, ako ništa drugo, umjesto svojih potraživanja u trajno vlasništvo dobiti zemljišta i sagrađene prodajne centre.
Zadovoljne banke
Preostale dvije banke stale su u red s ostalim vjerovnicima i nadale se da će se uspjeti namiriti iz stečajne mase.
Ukupan dug – 1,7 milijardi kuna; dobavljačima – 608 milijuna, bankama – 870 milijuna, državi – 177 milijuna, a radnicima – 39 milijuna kuna.
Svi su ocijenili: trgovački lanac Pevec gotova je priča.
Ali danas, dvije godine od službenog proglašenja stečaja, od ukupno 14 radi 12 prodajnih centara.
Zaposleno je 892 radnika, a prosječna neto plaća trgovca je 3630 kuna.
Društvo Pevec (u stečaju) završilo je 2011. godinu sa 10 milijuna kuna dobiti.
Zadovoljne su i banke i gotovo svi dobavljači i država.
Za 60 dana iz dvaju Peveca d.o.o., Zagreb i Bjelovar, nastat će nova tvrtka – dioničko društvo Pevec. Dioničari, odnosno vlasnici tvrtke bit će vjerovnici, i to redom: Republika Hrvatska, Hypo Alpe Adria banka, Samoborka, Zagrebačka banka, Croatia osiguranje , Hrvatske šume, Gorenje, Whirlpool, Končar, Ina i mnogi drugi. U vlasničkoj strukturi sa 2 posto dionica naći će se i jedna fizička osoba, dr. Heinrich Lang, Austrijanac koji je društvu Pevec također davao pozajmice.
Obitelj Pevec nedavno je najavila tužbu protiv države, a nova uprava tek treba biti imenovana. No, viđenja uzroka kraha i novog uzleta poprilično se razlikuju.
Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca Bjelovar i Zagreb, u razgovoru s reporterima Nedjeljnog otkriva da, kako to, uostalom, prikazuje i financijska analiza tvrtke KPMG na koju se poziva, da je Pevec završio u stečaju zbog četiri razloga – neadekvatnih i nejasnih poslovnih strategija, predimenzioniranosti poslovnih prostora, problema s povezanim društvima i same ekonomske krize.
– Megalomanija. Ulagalo se u centre kada to mogućnosti nisu dopuštale. Kasnilo se s plaćanjem obveza dobavljačima. Prosječna površina centara je oko 17.500 četvornih metara, što je previše. Centar u Rijeci ima 34 tisuće kvadrata! Takve je centre trebalo zapuniti kako ne bi bili prazni, što znači da se nabavljala nepotrebna roba – govori Šket.
Već početkom 2009. godine počeli su se osjećati prvi problemi, koji će prodajni lanac kasnije odvesti u potpunu propast. Radnicima su kasnile plaće, njih ukupno pet, a s uplatom vjerovnicima kasnilo se i do devet mjeseci.
S ovrhama su sjeli na račun tvrtke. Blokiran račun odveo je društvo Pevec u nove dugove.
Neracionalno trošenje
– Raste dug zaposlenima i dug državi za doprinose i poreze. koji je tada bio 177 milijuna kuna – kaže.
No, bilo je tu još neracionalnosti, kao i preinvestiranja u transport, dodaje.
– Pokušaj da se napravi najveća transportna tvrtka u zemlji stvorili su dodatni teret. Kupljeno je 720 kamiona na leasnig! Niskim cijenama Pevec je istisnuo konkurenciju. Ali, s tako niskim cijenama nije bilo moguće podmirivati troškove leasinga.
Zdravko i Višnja Pevec ipak cijelu priču o odlasku u stečaj vide prilično drukčije.
– Žrtve smo politike i nečijeg interesa. Smetao sam stranim lancima, nisam bio ničiji politički igrač – kaže Zdravko Pevec, koji je prije nekoliko dana podigao tužbu protiv države u kojoj potražuje čak 500 milijuna kuna jer smatra da je stečajni postupak bio neutemeljen.
Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg
Izvor: Sandra Bolanča, Velibor Panić / Jutarnji list
Akademija-Art
