Skip to content

Boris Roce: …ili sloboda naslijeđa / keramografika i dr.


Na otvaranju izložbe

Ivan Obsieger
ivan.obsieger@gmail.com

Atelijer Lučko, Unčanska 2, Lučko
„Dani otvorenog atelijera“
Boris Roce
…ili sloboda naslijeđa

keramografika i drugo
od 28. 10. (u 19.00 sati) do 15. 11. 2011.

Pogledajte fotografije postava i s otvorenja izložbe (autori Nadica Eichhorn i Ivica Kiš)

…ILI SLOBODA NASLIJEĐA


«Toliko je djetinja i toliko bogata! – Opet je pred strašnim zmajem bila dostatna čednost! Samo: i zmaj je stvaran i umjetnikova čednost!»

Vlado Gotovac: „MIRÓ ILI SLOBODA BAJKE“


Mirila

Ukorijenjenost svakog čovjeka je presudna za tijek njegova bivstvovanja, a posebice to vrijedi za umjetnika, kreatora, stvaraoca. Ako stvaralac uobličuje (novi) svijet koji će biti «orošen kapljicama Duha» ili može biti njime nastanjen, ni u kojem slučaju ne može krenuti ex nihilo, jer kada bi to i pokušao, zasigurno bi tamo i završio, – u nihilu! Neizbježno je, da tako kažemo, nadograđivati se na tradiciju, jer u tradiciji, naslijeđu leži potka svakog novog prodora ili tek navlastitog iskoraka, jer baš taj iskorak omogućava, ili tek obećava novum i zaštitu od ništavila, nihila. No isto tako je evidentno da se može biti zarobljen tradicijom, da ne kažemo poltronski podložan recikliranju, bez ikakve svojstvenosti, što i opet rezultira s ništa ili u najmanju ruku nesporazumom! Na isti način nije poželjna ni ekvilibristika, ni rubno laviranje! Nasljedovani Zmaj prijeti, ali i obećava. Njegovog vatrenog daha se treba čuvati, ali ga treba umjeti i udobrovoljiti i znati ga s mjerom (is)koristiti. Isto tako ako tradiciju osjećamo kao idilični krajolik napućen respektabilijama, nije poželjno prepustiti se letargiji, drijemežu, već je neophodno, štoviše, zauzeti poziciju maksimalne iskrenosti volje i napora, bez obzira na količinu i snagu sumnje, jer zmaj će se možda ipak udobrohotiti…


Boris Roce je bez sumnje ukorijenjen znatnim djelom u nasljeđu Istoka, srednjeg, pa i dalekog, da tako kažemo, ali je određen i po, možda čak prvenstveno, europskoj vokaciji. Njegov pristup likovnosti je participativni ili možda čak pretežno anticipativni u svom neprikosnovenom pokušaju prodora u novum, ali s relevantnim osloncem na potku svega što smo baštinili i što se je nataložilo kroz milenije. Njegova težnja eksperimentu, istraživanju izričajnih mogućnosti (naked raku, horse raku, paper-clay, keramografika i sl.) je više nego respektabilna. Vladanje tehničkim i tehnološkim mogućnostima keramičke realizacije, a napose relativno nepoznate tehnike keramografike zavidno je. Moglo bi se čak kazati da je neprikosnoveni gospodar, navigator zmajevog vatrenog daha. Privolio je Zmaja na bespoštednu suradnju u ostvarivanju umjetničkog entiteta keramike, njenog vrlo sugestivnog i ekspresivnog izričaja. Evidentno je kod toga sačuvao umjetničku čednost, kako bi rekao V. Gotovac.


Mora

Druga posebnost višeslojnog Rocinig izričaja je izvjesna «krajobrazno-mizanscenska» ornamentiranost i sporadično arabesknost, što se djelomično može povezati s mediteranskim naslijeđem (Istra) i temperamentom. No to nije formalan ornament niti kaligrafna arabeska. Prije bi se moglo kazati da je to konstitucija u njegovoj duhovnoj repetitivnosti ili konstitutivna gradbenost senzibiliteta u doticaju s vremenom i prostorom, bilo da se radi o ozračju kristalnosti u pleneru ili antipodno, amorfne, tmaste užarenosti iz mračnog grotla magme. «…bezvremenost tu nije apstrahiranje, nego raspored čudesnog, raspored koji zatečeni prostor organizira u neprolaznu harmoniju.» (ibid, V. G.) Nerijetko u prirodi susrećemo fraktalno multipliciranje oblika i struktura, a što nas počesto dovodi do zbunjenosti i začuđenosti. To je očito univerzalna, gotovo tautološka zakonomjernost u građi svijeta.


Da, Boris Roce posredstvom vatre organizira zatečeni prostor i ne samo zatečeni, nego i navlastiti prostor, i ne samo vatrom keramičke peći, nego i vatrom osobnosti vlastitog senzibiliteta i senzualiteta, osobnog, intimnog suosjećanja.

Ivan Obsieger, atelijer Lučko, listopada 2011.


Na otvaranju izložbe: Ivica KIš, Boris Roce, Ivan Obsieger

BORIS ROCE rođen je 1952. u Kičevu (Makedonija). Školovao se u Rijeci, gdje je završio Filozofski fakultet, Odjel likovnih umjetnosti – smjer grafika, u klasi profesora Josipa Butkovića. Bavi se keramikom i grafikom. Dugogodišnji je voditelj grafičke i keramičke radionice za nadarene učenike u Novigradu u Istri (“Novigradsko proljeće”). Vodi tečajeve keramike pri Narodnom učilištu u Rijeci i u inozemstvu. Do sada je održao 28 samostalnih izložbi i sudjelovao na preko 350 skupnih. Sudjelovao je na više od 35 keramičarskih raku-kolonija. Dobitnik je mnogih nagrada – najviše onih međunarodnih, ali sve češće i nacionalnih. Član je HDLU Rijeka, Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) i KERAMEIKON-a u Varaždinu. Živi i djeluje u Rijeci.


Adresa i kontakt:
Boris Roce, Ulica France Prešerna 46, 51000 Rijeka
Atelijer: Vodovodna 39, 51000 Rijeka

UNČANSKA


U predgrađu čudno mjesto jedno
Ni jako lijepo ni jako bijedno

Svima koji tamo dođu je po volji
Da se osjećaju i ljepši i bolji

Tamo im misao bez zapreke plovi
U nadi da se ipak ostvaruju snovi

Dolazak tamo svima je na veselje
Jer umjesto zbilje vladaju želje.

Ivanu od Kalmana, lipnja 2006.


Druga strana 1

"Dani otvorenog atelijera" – održane izložbe: 1. Ivan Obsieger: "Materijalizirajući zvukove i ritmove prirode" – slike 2. Antonija Balić: "Izložba" – keramika 3. Ivan Branko Imrović: "Crtačev dnevnik" – slike i jedna skulptura 4. Darija Dolanski Majdak: "Oblaci tmasti i bijeli svijetle noću" – slike 5. Ivica Kiš: "Kompresija vremena – simulakrum prostora" camera obscura, fotografije. 6. Grupa mladih umjetnika iz Berlina: "Trotzdem da – ipak ovdje" – fotografije, video projekcije, dija instalacije 7. Marcela Munger: "Klasteri" – slike 8. Vendi Babeli: "A gdje je Vendi?" – slike 9. Hrvoje Ljubić: "U trenutku iskrenja",reljefi u bakru i srebru – crteži 10. Autoportreti profesora Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, iz Zbirke Klementa Lukina. 11. Bojana Švertasek: "Plein air – Bilješke akvarelom (uz more) i Zagorski bregi" keramika, slike12.Antun Vuksan: "Zagreb – Velika Gorica – Sveta Jana" – akvareli. 13. Romano Baričević: "U potrazi za sjetlom ili paradigma crnog" -kombinirana tehnika na platnu. 14. Atelijer (Brezovica) Lučko: "Na pragu 35.-te godišnjice zajedništva u raznolikosti" -slike, crteži. 15. Vlatko Vincek: "No name" – performans. 16. Ivo Šebalj: "Osamnaest tempera na papiru iz ciklusa GLAVE 2000." 17. Ante Despot: "Mala tajna kiparstva" – skulpture 18. Lidija Mauri: "Neko drugo sidrište" – slike 19. Davorin Radić: "Slikarev kiparski dodir" – skulpture i poneki crtež 20. Ivan Branko Imrović: "Modeliranje modusa" – terakota, gips, bronca 21. Zvonimir Zagoda: "Apstraktno u konkretnosti realiteta" – fotografije22. Ivica Kiš: "Vinorelli o5" – vinom slikane slike 23.Nenad Burcar: "Slike cvijeća" 24. Ivan Obsieger: "Četrdesetpet godina prije" – slike 25. Dario Pavljašević: "Pogled znatiželjnog oka" – skulpture, crteži 26. Zlatko Modrić: "Bol srebrom urešena" – slike 27. Davorin Žitnik Žito: "Suzna dolina silikona" -instalacija 28. Ksenija Richter Pušić: "Iza tog vela svjetlica li…" – slike na svili 29. Igor Gustini: "Na vrhu vala" – slike 30. Arsen Dedić: "Neslužbena muzika duha ili kozmička zaljubljenost" – slike i predstavljanje zbirke pjesama SLUŽBENA DUŠA 31. Renata Vranyczany Azinović: "Suspregnuta rasipnost" – keramoskulpture i slike 32. Zoran Pušić – Imota: "Zaljibljivost u viđeno" – slike33. Aleksandra Rotar: "Preskok preko rupe" -slike 34. Robert Ravnić: "2+2=4" – fotografije 35. Ivan Obsieger: "Slak, ladolež, Convolvulus" – fotografije 36. Robert Ravnić: "Portreti" – cb fotografija 37. Darija Dolanski Majdak: And forever skyline blue – slike 38. Grupa autora: vinorelli, slike vinom 39. Eduardo Barbici: Iberijski odzvuci – slike 40. Ivančica Cvitić Znidarčić: Kao za let, mjestimice – porculan 41. Ivan Obsieger: DVORAC BREZOVICA, freske, (re)kapitulacija propadanja, fotografije 42. Nadica Eichhorn: Dio arhipelaga, keramika 43. Galerija "Kristofor Stanković, DVORAC BREZOVICA 44. Raul Goldoni: Aktovi – crteži 45. Zoran Pušić – Imota: "Sto minijatura u dosluhu", slike 46. Erzsébet Mezei: "Šapat tuge – osmjeh sreće", grafike 47. Iva Vladimirova: "Kako – što – tko", slike, 48. Boris Roce: "…ili sloboda naslijeđa", keramografika i drugo


Druga strana 3


Izložba je ostvarena zahvaljujući potpori Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Zagreba, Art studija Azinović i Eltekora d.o.o.

(impressum)

Nakladnik: Atelijer Lučko – Za nakladnika: Ivan Obsieger – Urednik kataloga: Ivan Obsieger –   Postav izložbe: Kiš, Eichhorn – Priprema i tisak: Art studio Azinović – Naklada: 300 primjeraka

Akademija-Art.hr
12.10.2011.