Borba s ekonomskom krizom mogla bi nam odnijeti tri sadašnja neradna dana, čime bi se smanjili troškovi poslodavaca i povećali prihodi države. U Vladi se navodno ozbiljno razmišlja o ukidanju dva državna praznika i jednog blagdana.
Ministar financija Slavko Linić drži da bi to sigurno imalo ekonomski značajan efekt jer za istu ili možda i nižu cijenu rada imat ćemo više sati rada. A to znači produktivnost će biti veća, rekao je Linić novinarima ispred Banskih dvora i dodao da će se o toj temi raspravljati.
U povijest bi tako vrlo skoro trebali otići Dan antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja i Dan državnosti tri dana poslije. Radni dan ubuduće će vjerojatno biti i blagdan Tijelovo. O ovim promjenama u kalendaru bilo je jučer riječi i na sjednici Vladinog užeg kabineta.
Neradni dan – gubitak oko milijardu i 100 milijuna kuna.
Prema procjenama poslodavaca svaki neradni dan znači gubitak gospodarstvu oko milijardu i 100 milijuna kuna. Trenutačno Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su ujedno i neradni dani. Rekorder među članicama Europske unije je Slovenija s 15, dok primjerice Grci, Talijani i Francuzi godišnje imaju 12 prazničnih dana. S druge strane najveći radnici su Britanci koje, ne računajući godišnje odmore, zapadne tek osam neradnih dana.
U Hrvatskoj sigurno ima previše praznika i mislim da bi bilo dobro progovoriti o toj temi, koji su to dani i da li ih obilježavati kao spomendane. Mislim da ćemo se mi dogovoriti nakon rasprave koju provedemo na kvalitetan način, rekao je ministar Željko Jovanović.
U Vladi postoje i ideje da se novogodišnji praznici produlje i na 2. siječnja, što su početkom godine zatražili i turistički radnici, ali zbog opasnosti da mnogi Hrvati iskoriste to kako bi neradne dane spojili s Tri kralja 6. siječnja, spomenuta zamisao zasad nije blizu realizacije.
U Vladi su svjesni da bi najava ukidanja ta tri praznika mogla u javnosti izazvati burne rasprave ne samo sindikalno nego i ideološki motivirane. Razloga za negodovanje imat će i politička ljevica i desnica. Možda bi ipak najviše polemika potaknulo pretvaranje Dana državnosti u spomendan. Taj je datum izabran za praznik jer je 25. lipnja 1991. godine, na temelju rezultata prethodnog referenduma, Sabor donio ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.
Izvor: E.L.S. /HRT/
Akademija-Art.hr
