Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš izrazio je na današnjoj konferenciji za novinare odlučnost toga sveučilišta da zadrži visoke kriterije za upis te ih i postroži, a kada je riječ o pojavama korupcije sveučilište je odlučno da se cijela akademska zajednica bori odvažnije
Senat zagrebačkoga Sveučilišta je na svojoj jučerašnjoj sjednici raspravljao i o dvije spomenute teme, te jednoglasno usvojio i izvješće o anketi za zaposlenike i studente toga sveučilišta o nedopuštenim oblicima ponašanja, provedenoj u okviru projekta IPA 2008 "Unaprjeđenje pravnog okvira za suzbijanje pojava diskriminacije i korupcije s ciljem jačanja akademskog integriteta" ("Improving the Capacity of the University System to Create a Framework for Preventin Discrimination and Corruption Aimed at Improving Academic Integrity") – skraćeno DisCo.
Kad je riječ o upisnim kriterijima, rektor je rekao kako Senat nije prihvatio prijedloge nekih sastavnica da se, primjerice, umjesto "A" razine matematike traži "B" razina, nego se zauzeo da se upisni kriteriji i postrože te će sastavnice moći samo ‘podizati ljestvicu’.
Prorektorica za pravna pitanja i međunarodnu suradnju Ksenija Turković istaknula je da je Senat jučer vodio kvalitetnu raspravu vezanu za dvije ankete provedene u sklopu spomenutoga IPA projekta koji je, podsjetila je, zagrebačko Sveučilište prijavilo nakon slučaja "Index".
Dodala je da je Rektorat zagrebačkoga Sveučilišta počeo provoditi taj dvogodišnji projekt u svibnju 2011. kako bi se unaprijedio postojeći pravni okvir za suzbijanje etički neprimjerenih odnosno nedopuštenih ponašanja u akademskoj zajednici te uspostavio sustav preventivnih mjera primarno kroz edukacijske aktivnosti, a iskustva prenijela na sveučilišta u Osijeku, Rijeci i Splitu.
Turković je objasnila je da su anonimne ankete provedene putem interneta – jedna među zaposlenicima, a druga među studentima sveučilišta, a ispitivale su se pojave poput korupcije, nepotizma, diskriminacije, uznemiravanja, plagiranja i prepisivanja.
Cilj anketa bio je prikupiti podatke kako bi se mogle kreirati mjere i postupci te edukativni materijal koji će pridonijeti smanjenju etički neprimjerenog ponašanja u akademskoj zajednici. Istaknula je da je istraživanje pokazalo da je razmjerno rijetka većina neprihvatljivih mjerenih pojava.
Turković je ukazala i na neke podatke koji govore da su, primjerice, kod zaposlenika žene iskazale znatno višu razinu diskriminiranosti nego muškarci, a i kod studenata najčešći je oblik diskriminacije po spolu, dok je diskriminacija zbog seksualne orijentacije ili nacionalne pripadnosti znatno rjeđa.
Otprilike jedna trećina zaposlenika u znanstveno-nastavnim zvanjima zna za neki plagijat, a polovina se barem jednom susrela s nepotizmom u sredini u kojoj radi. Oko devet posto zaposlenika koji su ispunili upitnik izvještava kako im je bilo ponuđeno mito, a 197 studenata, od njih 6287 koji su valjano ispunili upitnik, iskazuje da je od njih tražen mito za prolazak na ispitu ili ispunjavanje neke druge obveze.
Rektor Bjeliš istaknuo je da se sveučilište u daljnjim aktivnostima treba služiti pristupima i metodama suzbijanja i otklanjanja nečasnih ponašanja koji će biti izravno djelotvorni, i superiorni u odnosu na metode onih koji nečasne aktivnosti provode.
Najavio je i Smotru Sveučilišta u Zagrebu što će se održati od 15. do 17. studenoga ove godine.
