Blagoslovom novo postavljenog križa podno Starog grada Zrina te procesijom do mjesta srušene župne crkve Našašća sv. Križa započelo je u nedjelju 15. rujna obilježavanje 70. obljetnice stradanja stanovnika Zrina i 505. obljetnice rođenja Nikole Šubića Zrinskog
Misno slavlje koje je predvodio sisački biskup Vlado Košić u zajedništvu s brojnim svećenicima s područja biskupije okupilo je više od tisuću hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka.
Biskup Košić je ujedno blagoslovio gradilište na kojem je bila crkva koju su 1943. godine srušili komunisti i gdje je prilikom prethodnih arheoloških istraživanja za ponovnu gradnju župne crkve Našašća sv. Križa otkrivena monumentalna jednobrodna gotička crkva iz 14. stoljeća.
Objavivši okupljenima kako je nakon dugih pravnih borbi Republika Hrvatska vratila župi, odnosno Sisačkoj biskupiji, zemljište gdje je vjekovima bila župna crkva, te kako je župa Zrin prva osoba, doduše pravna ne i fizička, kojoj je vraćena oteta nekretnina nakon Drugog svjetskog rata u Zrinu, biskup Košić je u homiliji zazvao Božji blagoslov na gradnju crkve koja će uskoro započeti.
“Sve su to znakovi koji nas pridižu, koji nam ulijevaju nadu da će Zrin ponovno zadobiti svoje mjesto koje mu pripada na duhovnoj, kulturnoj i nacionalnoj karti Hrvatske”, kazao je biskup i izrazio želju da se oko Zrina okupi čitava domovina
U nastavku biskup je progovorio o stradanju Zrina i njegovih stanovnika te istaknuo svjedočanstva zapisana u novoj knjizi Damira Borovčaka “Zrin 70 godina poslije komunističkog genocida ili zločinački ‘antifašizam’ protiv hrvatskog pučanstva”.
“Na žalost mi živimo u recidivu komunizma. U ovih 70 godina nakon zločina nad Zrinom posljednjih 23 godine živimo u državi Hrvatskoj, no kako to da se ni u ovih posljednjih godina nije ništa promijenilo, odnosno da se jednako sa strahom, jednako bez prava poniženih, protjeranih i obespravljenih Zrinjana i danas živi kao i u onih prvih 47 godina? Jesu li to samo nove haljine, a bez novog sadržaja? Je li ova država doista hrvatska ili je i dalje – kao i ona bivša – protuhrvatska? To su prevažna pitanja, jer se radi o pravednosti za kojom vape toliki u ovoj našoj Domovini”, kazao je sisački biskup i poručio da narodu trebaju jasni kompasi poput bl. Alojzija Stepinca i skorog blaženika Miroslava Bulešića kako ne bio odlutao u propast idući za slijepim vođama.
“Takvi su hrabri svjedoci vjere naši svjetionici, oni najbolje govore koliko je doista strašan i bezdušan bio taj sustav koji je brutalno ubijao i zatirao vjeru, vjernike i pastire, namećući silom klanjanje ‘zlatnoj teladi’, tj. nepostojećim krivim bogovima pred kojima su svi trebali pasti u prah i pepeo. A ti ‘zlatni telci’ bili su samo ljudi, dapače ono najgore od ljudi. Međutim, posijao je taj bezdušni režim – za koji bl. kardinal Alojzije rekao da je prouzročio najteži progon Crkve u njenoj povijesti (!) – toliko straha u duše našega puka da se ljudi i danas boje o tome govoriti, još uvijek s pravom svjesni da to zlo nije uklonjeno s lica zemlje. Dapače, dok god i jedan – a osobito visoki dužnosnik ove zemlje – brani taj režim te veliča i štiti počinitelje ubojstava u ime te ideologije, očito smo još daleko od katarze koja nam je kao narodu i društvu toliko potrebna”, rekao je još između ostalog biskup.
Na kraju okupljenima su se obratili ravnatelj Zaklade za obnovu crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić i predsjednik UV Zaklade fra Ivica Petanjak, koji su pozvali okupljene da podupru gradnju crkve i u nju ugrade djelić sebe.
Nakon mise slijedila je komemoracija žrtava Zrina te prigodan kulturno-umjetnički program povodom 505. obljetnice rođenja Nikole Šubića Zrinskog. (sv, uojsb /gk)
