Bilosnićev „Tigar“ za svjetsko englesko govorno područje

Pod engleskim naslovom «Tigar je svijet» kod poznatog izdavača «Xenos Books» iz Las Crucesa u Novom Meksiku, u Sjedinjenim Američkim Državama


«Bilosnićev Tigar skočio u novo tisućljeće i stoljeće na metafizičkoj razini novoga svijeta, i preskočivši globalističke i ine pomodne  klopke  osvojio same vrhunce hrvatske lirike».

Pjesnička zbirka «Tigar» Tomislava Marijana Bilosnića izdana 2004. godine u Zadru, prevedena je i objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama na engleskom jeziku pod naslovom «The Tiger is the World» Bilosnićevu zbirku za cjelokupno svjetsko englesko govorno područje objavila je ugledna izdavačka kuća «Xenos Books» iz Las Crucesa u Novom Meksiku. Prijevod potpisuju Đurđa Vukelić Rožić i Karl Kvitko, izdavač koji se posebno zahvaljuje Julienne Bušić, Terri Chapek i Sanji Knežević u realizaciji ovog projekta, kao i Ministarstvu kulture RH i kanadskom poduzetniku Antunu Kikašu na potpori.

Bilosnićev «Tigar», uz ovo englesko-američko izdanje, do sad je preveden i objavljen kao knjiga na makedonskom, albanskom, romskom i talijanskom jeziku, dok je ovih dana najavljeno i skoro objavljivanje zbirke na njemačkom jeziku. Pojedinačno pjesme iz «Tigra» prevedene su i na mađarski jezik. Za «Tigra» je Bilosnić dobio i dvije prestižne međunarodne nagrade –  Nagradu «Ilinden» (Skopje, Makedonija) i  Nagradu «Crvena ruža Elbasana» (Elbasan, Albanija). Književna kritika je na svjetskoj razini istakla «Tigra» kao jedno od najintrigantnijih djela iz bogatog književnog opusa Tomislava Marijana Bilosnića.

«Tigar kao alter ego zauzima mjesto Subjekta i zaokuplja Bilosnićev čitav poetski svijet. On je utjelovljenje snova i čežnji, nositelj intimne ljubavi. «Tigar» nudi čudesan i jedinstven doživljaj jer je sam po sebi preskočio granice lirike, i preuzeo dio epike na način da iz pjesme u pjesmu pratimo njegove nove preobrazbe. Navlačeći na se tigrovu kožu, Bilosnić postaje duhovni tigar koji više ne poznaje granice stvarnoga, astralno i zemaljsko ujedinjuju se u drevnom simbolu nepobjedive mačke – piše Sanja Knežević, tvrdeći kako je Bilosnićev «Tigar» skočio u novo tisućljeće i stoljeće na metafizičkoj razini novoga svijeta, i preskočivši globalističke i ine pomodne  klopke  osvojio same vrhunce hrvatske lirike»
 
Z. D.

  

Iz Leksikona hrvatske književnosti
TIGAR (Zadar, 2004.) pjesnička zbirka Tomislava Marijana Bilosnića (1947.) sadrži 150 pjesama na temu tigra. Zbirka je podijeljena u šest ciklusa – «Tigar iz Ulice Zadarskog mira», «Tigar četiri puta izlazi iz šume», «Legenda o nimfi», «Mali tigar», «Tigar na svitku papira» i «Ponoćni tigar». Autor motivu tigra prilazi mitološki, posve se poistovjećujući s ovom egzotičnom životinjom. Mitologiji tigra B. pristupa na univerzalnoj razini, ujedinjujući sve dosada poznate mitove o tigru – od drevnih dalekoistočnih i indijskih vjerovanja do posve suvremenog, zapadnjačkog poimanja ove gotovo istrijebljene životinje. Krećući od prvoga ciklusa «Tigar iz Ulice Zadarskog mira» pratimo kako pjesnik kroz subjekt tigra polako uranja s površine svijesti sve dublje u vlastitu podsvijest.  Stihovima «Ni jedno se zapanjujuće čudo nije dogodilo / u tome vremenu na koje ne postoji ni sjećanje / sve dok u trgovini kupujući piće / nisam naletio na plišanog tigra / On me vratio u počivalište djetinjstva» («Plišani tigar») zapravo počinje prava Bilosnićeva drama s tigrom; tigar prodire u njegovu pjesničku riječ («Tigar je prva riječ», «Tigar među tvrdim koricama knjige»), u život i postojanje. Tigar postaje njegov alter ego, njegova duhovna biografija, a u nekoliko pjesama Bilosnić  glasove svoga imena varira s riječju tigar. Pjesnički jezik «Tigra» obiluje stalnim ponavljanjima koja se svojom ritmičnošću nude kao tajanstveni jezik vrača, čarobna formula za odčitavanje autorove intime. U tom je smislu i Ž. Nižić o jeziku «Tigra» zapisao: «Autor teži izravnom pjesničkom jeziku, ali povremeno koristi i kompliciraniju hermetističku metaforiku. Iz kozmičkih sfera unutrašnjosti i intime sada često dodiruje zemlju. Prostor tog tigra jednako je velik kao i onog intimnog». Vanjski prostor tigra zapravo je civilizacija i njezine vrijednosti s kojima Bilosnić razračunava, jer tigar kao simbol za pjesnika je put pročišćenja, katarze, ali i samog egzistencijalnog opstanka. Spajanju vanjskog mitološkog tigra sa svojim intimnim egzistencijalnim tigrom, pjesnik prilazi panteističnom laudativnošću sv. Franje Asiškoga. U Bilosnićevoj poeziji o tigru prepoznatljivi su novi trendovi postmoderne i njezine citatnosti. Naime, B. «citira» ključne kodove naše civilizacije – od Bude, Sidarthe, Lao-cea, Sesona, Aleksandra Makedonskog, Petra Velikog, Odiseja i Penelope, Shakespeara i Hamleta, Dantea, Bony & Clydea do poganskog vjerovanja u moć tigrove kože u nekom posve nepoznatom indijskom mjestu. Obračunavajući s tekovinama civilizacije, on ih ne negira, nego se jednostavno kroza njih pjesnički pročišćava, što ovoj pjesničkoj zbirci pridaje i dimenziju epičnosti. Od prve do posljednje pjesme, u svakoj novoj asocijaciji i pjesničkoj slici, moguće je pratiti i osobne pjesnikove nutarnje metamorfoze, od «Tigra iz Ulice Zadarskog mira», tigra u ljubavnom zanosu u «Legendi o nimfi», djetinjoj razigranosti u ciklusu «Mali tigar» do «Ponoćnog tigra» koji nadilazi sebe, pretvarajući se iz riječi, temelja pjesništva, u ono što nadilazi i samu riječ – tišinu i misao.

Sanja Knežević

Akademija-Art