Beskućnici u Hrvatskoj – na ulici živi sve više mladih, žena i djece

Hrvatska se nalazi među zemljama EU s najvećom stopom rizika od siromaštva koja iznosi visokih 20 posto. Među sve siromašnijim stanovnicima u državi mlade su nezaposlene osobe koje teško pronalaze sredstva za egzistenciju pa postaju korisnici pučkih kuhinja, ali i domova za zbrinjavanje beskućnika, upozoreno je na 6. nacionalnom susretu o beskućnicima održanom jučer u Zagrebu

Evidentiranih 600
Iako neoženjeni ili rastavljeni muškarci u dobi od 52 godine predstavljaju prosječnog hrvatskog beskućnika, zbog krize je u toj marginaliziranoj kategoriji sve više žena, djece i mladih. Hrvatska broji oko 600 evidentiranih beskućnika, a većina ih je zbrinuta u prihvatilištima, no ima i onih koji su potpuno odali skitnji, alkoholu a nerijetko i prosjačenju.
– Beskućnici se hrane u pučkoj kuhinji, spavaju po napuštenim objektima, podrumima, na javnim mjestima, pa čak i u štalama ako nisu od onih rijetkih sretnika koji su pronašli mjesto u podkapacitiranim prenoćištima – oslikao je situaciju Zvonko Mlinar, pomoćnik ravnatelja zagrebačkog Crvenoga križa. Upozorava kako sve do 2007. godine ta izrazito ugrožena kategorija stanovnika nije ni spominjana u Hrvatskoj, a intenzivniji rad na njihovu zbrinjavanju, smatra Mlinar, potaknuo je tek memorandum potpisan na tu temu s Europskom komisijom.

Nikako do posla
Kamen spoticanja za beskućnike jest i nemogućnost da nađu posao.
– Oni imaju nisku razinu obrazovanja, zastarjela znanja koja im ograničavaju sudjelovanje na tržištu rada, ali i ostvarivanje prava socijalne i zdravstvene skrbi. Mnogi nemaju ni osobne dokumente – kaže Đordana Barbarić, predsjednica Udruge MOST.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je kako glavni hrvatski grad ima najbolju skrb u Europi za tu vrstu socijalno ugroženih građana.
– Obišao sam gotovo sve glavne gradove Europe i veliki dio gradova svijeta i tvrdim da Zagreb ima najbolju skrb za beskućnike – pohvalio se Bandić.

Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Izvor: VLM