Skip to content

Bela Čikoš Sesija: Kritička retrospektiva

U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, u četvrtak, 19. siječnja, otvarena je kritička retrospektivna izložba Bele Čikoša Sesije, autora akademika Tonka Maroevića

Na izložbi koja je otvorena do 11. ožujka, izloženo je više od 150 radova iz svih umjetnikovih stvaralačkih perioda.

Bela Csikos Sesia (Osijek, 1864.– Zagreb, 1931.) je slikar koji je na umjetničkom planu otvarao putove autonomnijih, modernijih tendencija, a bio je i jedan od osnivača sustavne likovne nastave, iz koje se razvila zagrebačka Akademija likovnih umjetnosti. Njegova umjetnost predstavlja značajan doprinos europeizaciji hrvatske kulture i jamačno je jedan od apogeja Moderne s težnjom povezivanja različitih stvaralačkih iskustava. Svoje je umjetničko formiranje ostvario u Beču i Münchenu, s važnom godinom boravka u Italiji, te je na taj način uspješno asimilirao tekovine akademske tradicije raznih izvora. Međutim, na prijelazu stoljeća znatno mijenja svoj izraz u smjeru secesijske stilizacije, odnosno, naglašene simbolističke spiritualnosti postigavši rezultate koji ga promoviraju u najizrazitijeg simbolistu među našim slikarima. Korpus sačuvanih djela dosta je raznolik, a ključna su mu djela mitoloških, literarnih i religioznih nadahnuća. Na Hrvatskom salonu 1898., kojim je i otvoren Umjetnički paviljon, Bela Csikos Sesia je uz Vlahu Bukovca bio zastupljen s najvećim brojem djela. Iako je dijelom pretrpio utjecaj Bukovčeva virtuoziteta, Bela Csikos je neposrednije slijedio vlastitu imaginaciju i svoje duhovne preferencije, što mu je omogućilo da ostvari relevantna likovna i kreativno autonomna dostignuća kojima je dao značajan doprinos osuvremenivanju tadašnje hrvatske likovno-umjetničke scene

Na izložbi je prikazan veliki broj radova koji su posuđeni iz značajnih hrvatskih muzeja i galerija te privatnih zbirki, a izložene su i slike iz Zlatne dvorane i palače u Opatičkoj 10, na zagrebačkom Gornjem gradu, kao i znatan broj Čikoševih radova koji će ovom prigodom premijerno biti predstavljeni javnosti.

Akademija-Art.hr