Banke su uništile ljude, a same se nisu zadužile u ‘švicarcima’


 
Odvjetnica Nicole Kwiatkowski protiv osam banaka

Izgube li spor, banke bi morale vratiti ono što su zaradile na rastu švicarskog franka i na rastu kamata. I to svima koji su digli kredite!

 
Odvjetnica Nicole Kwiatkowski, koja bi mogla postati hrvatska Erin Brockovich, očekuje da će osam banaka shvatiti ozbiljnost i utemeljenost tužbe koju je protiv njih podigla i da će sve završiti nagodbom!
 
Riječ je, podsjetimo, o tužbi dviju udruga – Potrošač i Franak – u čije je ime odvjetnica podnijela kolektivnu tužbu Trgovačkom sudu u Zagrebu zbog dva elementa iz prakse hrvatskih banaka.
 
Zašto su kamate rasle
 
Jedna od tih osam banaka, Erste banka, izvijestila je javnost, kako je to obavezna, putem Zagrebačke burze, da je primila tužbu. A riječ je, prvo, o kreditima u švicarskim francima koji su na rub opstanka gurnuli mnoge obitelji nakon što je franak jako narastao, a da stvar bude gora, i kamate su rasle istodobno. Odvjetnica tvrdi da su klijenti banaka morali biti obaviješteni da je švicarski franak valuta o čijem tečaju u kunama Hrvatska narodna banka ne brine.
Zato se dogodilo da franak naraste 50 posto, a da je kuna i dalje stabilna, da u Hrvatskoj nema inflacije. Banke su tvrdile da su se i zadužile u švicarskim francima pa da ne mogu nikako sudjelovati u podjeli tereta koji je pao na leđa klijenata. No, odvjetnica Kwiatkowski tvrdi da se banke nisu zadužile u francima, da o tome imaju neke dokaze, a i na sudu će biti razmotrene bilance banaka iz kojih će biti vidljivo gdje su se zadužile. Druga stvar zbog koje su banke tužene su kamate, u Hrvatskoj već desetljećima puno veće nego na zapadu, iako je inflacija podjednaka. Odvjetnica tvrdi da nije u skladu sa zakonom kad banka diže kamate i o tome samo obavijesti dužnika, a ni riječi ne kaže zbog čega se rast kamata dogodio.
 
Odnos prema potrošačima
 
– Kamate su na zapadu vezane uz neku referentnu točku, kao što je libor ili euribor, pa onda rastu ako ta stopa raste, a ne zato što se sastao upravni odbor banke i odlučio dignuti kamatu – kaže Kwiatkowski.
Ističe kako je libor padao u trenutku kad je švicarski franak rastao pa su kamate u tom trenutku trebale padati, a ne rasti kako se to dogodilo pa su tim dužnicima rate odjednom buknule na puno veće iznose. Klijenti banaka moraju dobiti obavijest o tome zašto je kamata narasla. U kamati treba biti uračunana i bankovna marža i mora se znati kolika je ona. Ovako, na zapadu su kamate na stambene kredite između 2,5 i 3 posto, a u Hrvatskoj između 5,5 i 7 posto!
Ako udruge dobiju spor, banke bi morale sniziti kamate na kredite, objasniti klijentima od kojih elemenata se kamate sastoje i zašto rastu kad rastu. No, ne samo to, banke bi morale vratiti ono što su zaradile na rastu švicarskog franka i na rastu kamata! Bili bi to veliki iznosi, koji bi znatno smanjili i dalje jako solidne dobiti banaka u Hrvatskoj. Zbog toga odvjetnica pretpostavlja da bi banke mogle pristati na nagodbu u kojoj bi morale vratiti samo dio tog novca, dok bi dio štete pretrpjeli dužnici. Jer, ako udruge dobiju ovu kolektivnu tužbu, pravo na odštetu imali bi svi koji su digli kredite…
Odvjetnica tužbu temelji na direktivama EU i na europskoj pravnoj stečevini, na europskom standardu odnosa prema potrošačima kakav u Hrvatskoj nismo dosegnuli.

Foto: Davor Puklavec / Pixell
Izvor: Silvana Perica / Vecernji.hr

Akademija-Art