Zakon o potrošačkom kreditiranju unio je nemir među bankare. Procjene su da će se banke zbog Linićeva zakona morati odreći dobiti od 550 milijuna kuna. Nagađa se da udarac planiraju vratiti dizanjem kamata na zaduživanje države i privrede
Ekonomski stručnjaci smatraju da se to zasigurno neće dogoditi. ‘Mislim da se ta prijetnja neće ostvariti jer su kamatne stope u Hrvatskoj goleme. Visina kamatnih stopa u Hrvatskoj je kako prema kojoj vrsti kredita – veća od 30 pa do 300 posto’, tvrdi Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Da neće biti većih problema s bankarskim sektorom, uvjeren je i ministar financija Slavko Linić. Najveću štetu, odnosno znatno manju zaradu, bankama će donijeti reguliranje statusa zaduženih u švicarskim francima. Njima bi rate kredita mogle pasti i do 20 posto, a dobije li Udruga Franak sudski spor, bankama prijete i moguće odštete.
Naime, u Srbiji banke koje su zbog toga tužene, već gube sporove. Na stranu korisnika kredita stala je i Narodna banka Srbije. Uostalom, tužba je i bila njihova preporuka. Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je kako Narodna banka Srbije kao neovisna institucija niti može niti se želi miješati u rad sudova niti može stati u obranu banaka.
Hrvatska narodna banka dosad nije učinila ništa da bi pomogla građanima. A prostora za djelovanje svih je ovih godina itekako bilo. Uostalom, visina kamata u njihoj je ovlasti. Da su se banke zauzdale na vrijeme, možda nam intervencija države ne bi ni trebala. (HRT)
