Badnji dan ili Badnjak, a posebice Badnja večer, bogati su božićnim običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio prema riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdijenja jest proslava polnoćke
Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: "Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!" Odgovor glasi: "Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!" U dijelu Slavonije čestitari na Badnju večer ulaze u kuću i govore: "Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva", a odgovara se: "I vi živi i zdravi bili!" Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.
Badnjak u gradu, naravno, sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice te pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno pripremljenu večeru. Sudjelovanje na polnoćki toliko je uobičajeno kod svih hrvatskih katolika da pokazuje opću svijest o nepobitnosti otajstva Božića.
Izvor: HRT
