Atelijer Lučko – Josip Mauri: Usmjerena svestranost

Na otvaranju izložbe

 

Pogledajte fotografije postava i otvaranja!

Pogledajte galeriju radova!

USMJERENA SVESTRANOST

Od dimnih signala, tam-tama, teklića, obrednih poruka oslikanih i tetoviranih na tijelu, mističnih, ritualnih i religijskih slikovnih priopćenja i pouka na stijenama špilja i katedrala, geografita vidljivih samo s visine, glinenih pločica, papirusa i pergamena, do tiskovina, novinstva, reklamnih panoa, radija i televizije, do interneta, – cijeli nepregledni kozmos vidova, sredstva i načina komunikacije i prenošenja poruka, obavještavanja, svjetonazora, pa i indoktrinacije i manipulacije u totalnim sustavima, ili istraživačkog novinarstva, do željenog, potpuno slobodnog, kreativnog, svestranog priopćavanja i izražavanja.

Josip Mauri je u svemu tome bio kao kod kuće, kao riba u vodi. U mnogočemu je mogao na svoj maestralan način sudjelovati, ostvarivati i oblikovati kao likovni kondotijer, kako sam za sebe kaže. (Jedino možda nije odašiljao dimne signale ako se ne računa dim iz lule koju je volio pušiti.) Gotovo je začudan njegov dijapazon interesa i načina, oblikovanja i dizajniranja, od naslovnica novina i časopisa, uređenja slogova, špalti, ilustracija, reklamnih i sličnih panoa, ilustracija, crtačkih doskočica i karikatura, plakata, prospekata, izložbenih kataloga, grbova i znački, uređenja i oblikovanja interijera, do kartografije i tako dalje i tome slično. Njegov interes, znatiželja i domišljatost bili su neograničeni. Sve čega se je dohvatio pretvarao je u realizaciju, često ingenioznu, ponekad tek komercijalnu.

 

Još je jedno područje kojim je neprikosnoveno vladao. To je pismo i oblikovanje slova. Mogao je neposredno, vrlo vješto kaligrafski pisati perom, kistom ili trskom. Još prije pronalaska letraset slova ili kasnije kompjutorskih, oblikovao je majuskulu i minuskulu i smatralo ga se čarobnjakom novinskih naslova. Mnogo je tiskovina kojima je na taj način podario prepoznatljiv identitet. Sam navodi da je surađivao perom i kistom u 245 listova, novina, časopisa, izradio je 17.100 plakata ukupne površine 28.305 metara kvadratnih, ispisao 21 milijun slova raznih veličina, nacrtao 4.415 raznolikih ilustracija, karata, vinjeta i slično. Zaista impozantni podaci! No, ni izdaleka nije to bila sva grafička proizvodnja Josipova. Priređivao je razne kalendara, među prvima u Hrvatskoj otiskivao je tehnikom sitotiska na raznim podlogama, tkanini, staklu, metalu. Aplicirao je na olovke i ostale predmete reklamne poruke itd. Vrlo je vrijedan njegov doprinos u proučavanju hrvatske heraldike.

Pred kraj života pokazao je još jednu svoju vrlinu, sklonost, koju bismo mogli nazvati enciklopedističkom. U svojim kronotaksama sustavno je obradio mnoštvo osoba, događaja, okolnosti  u  novinstvu,  izdavaštvu i grafičkoj djelatnosti.  Dao je neprocjenjiv doprinos  razumijevanju  višedesetljetnog, povijesnog i turbulentnog hrvatskog društvenog i izdavačkog perioda, tamo od 1936. do 90-ih godina dvadesetog stoljeća. No na žalost do danas ni taj njegov napor nije adekvatno vrednovan. A počelo je sve već spomenute 1936. godine kada se javio na natječaj lista NOVOSTI kojim se traži student koji znade kistom pisati slova. Od tada počinje Josipova plodonosna suradnja u izdanjima: Seljačke novine, Ustaški godišnjak, Domovina Hrvatska, Vjesnik, Naša Moda, Horizontov magazin, Zadružni Vjesnik, Industrijski Vjesnik, Borba, Deutsche zeitung in, Arena, VUS, Vikend i mnogim drugim. To je tek kratki i fragmentaran osvrt na prebogati, kreativni život jednog izuzetnog čovjeka zaljubljenog u život i svoj posao. Na usmjerenu svestranost.

Ivan Obsieger, Atelijer Lučko, svibnja 2012. 

 

Josip Mauri (1918.-1999.) rođen je u Budimpešti. Nakon političke likvidacije oca Karla Mauera, s majkom Katarinom izbjegao je 1924. u Zagreb. Unatoč teškom djetinjstvu i poteškoćama u savladavanju hrvatskog jezika završio je građansku pučku i srednju tehničku školu. Polazio je satove kod prof. Krizmana i prof. Olge Höcker. (ukrasno pismo). 1936 zaposlio se kao najmlađi crtač plakata i promidžbe u dnevnom listu „Novosti“. Dvadeset i šest puta bio je zatvaran i maltretiran zbog rada na političkim promidžbenim materijalima. Do početka šezdesetih bio je nezamjenjiv crtač vinjeta, štrih portreta, zemljopisnih karata, reklamnih i drugih ilustracija, crtanih kurioziteta, novinskih naslova i zaglavlja. Blizu dvjesto pedeset publikacija objavljivalo je njegove radove od 1937. do 1995. godine. Za egzistenciju započetu u kapitalističkom vremenu i okruženju bilo je bitno i cijenilo se umijeće i praksa. Tako je zbog iznimnog talenta i genijalnih ideja i marljivosti 1957. godine na preporuku šest izdavača dobio atelje u Ilici 129 nedaleko od Likovne akademije iz koje je angažirao više suradnika, nekoliko njih među profesorima. Dotad uposlenik uglavnom u novinskim redakcijama započeo je u atelijeru samostalan odabir posla, inventivnim rješavanjem načina i vremena zadataka, osmišljavanjem organizacije rada, svog i ekipe. Sloboda rada pružala je pustolovinu u istraživanju i usavršavanju grafike. Uz standardne vještine radio je elektronske grafike crteža,  prenosio je fotografiju na sve medije: platno, folije, staklo, metal, plastiku i gips. Pokrenuo je vlastito umnožavanje svojih idejnih rješenja diploma, pozivnica, kataloga, plakata i sl. Koristio je sitotisak i ofset. Od 1991. posvetio se hrvatskoj heraldici za koju je skupljao podatke tijekom života. (dio radova objavljen je u „Vikendu“). Plodan umjetnički rad nagradio ga je izuzetno sadržajnim životom, a dolaskom konzumerizma, otuđenjem i ignorancijom, karakterističnim za naš mentalitet,  potpuno je zanemaren rad i ime Josipa Mauria. (L M.)

 

U predgrađu čudno mjesto jedno

Ni jako lijepo ni jako bijedno

Svima koji tamo dođu je po volji

Da se osjećaju i ljepši i bolji

Tamo im misao bez zapreke plovi

U nadi da se ipak ostvaruju snovi

Dolazak tamo svima je na veselje

Jer umjesto zbilje vladaju želje.

 Ivanu od Kalmana, lipnja 2006.

 

"Dani otvorenog atelijera" – održane izložbe: 1. Ivan Obsieger: "Materijalizirajući zvukove i ritmove prirode" – slike 2. Antonija Balić: "Izložba" – keramika 3. Ivan Branko Imrović: "Crtačev dnevnik" – slike i jedna skulptura 4. Darija Dolanski Majdak: "Oblaci tmasti i bijeli svijetle noću" – slike 5. Ivica Kiš: "Kompresija vremena – simulakrum prostora" camera obscura, fotografije. 6. Grupa mladih umjetnika iz Berlina: "Trotzdem da – ipak ovdje" – fotografije, video projekcije, dija instalacije 7. Marcela Munger: "Klasteri" – slike 8. Vendi Babeli: "A gdje je Vendi?" – slike 9. Hrvoje Ljubić: "U trenutku iskrenja", reljefi u bakru i srebru – crteži 10. Autoportreti profesora Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, iz Zbirke Klementa Lukina. 11. Bojana Švertasek: "Plein air – Bilješke akvarelom (uz more) i Zagorski bregi" keramika, slike 12. Antun Vuksan: "Zagreb – Velika Gorica – Sveta Jana" – akvareli. 13. Romano Baričević: "U potrazi za sjetlom ili paradigma crnog" – kombinirana tehnika na platnu. 14. Atelijer (Brezovica) Lučko: "Na pragu 35.-te godišnjice zajedništva u raznolikosti" – slike, crteži. 15. Vlatko Vincek: "No name" – performans. 16. Ivo Šebalj: "Osamnaest tempera na papiru iz ciklusa GLAVE 2000." 17. Ante Despot: "Mala tajna kiparstva" – skulpture 18. Lidija Mauri: "Neko drugo sidrište" – slike 19. Davorin Radić: "Slikarev kiparski dodir" – skulpture i poneki crtež 20. Ivan Branko Imrović: "Modeliranje modusa" – terakota, gips, bronca 21. Zvonimir Zagoda: "Apstraktno u konkretnosti realiteta" – fotografije 22. Ivica Kiš: "Vinorelli o5" – vinom slikane slike 23. Nenad Burcar: "Slike cvijeća" 24. Ivan Obsieger: "Četrdesetpet godina prije" – slike 25. Dario Pavljašević: "Pogled znatiželjnog oka" – skulpture, crteži 26. Zlatko Modrić: "Bol srebrom urešena" – slike 27. Davorin Žitnik Žito: "Suzna dolina silikona" – instalacija 28. Ksenija Richter Pušić: "Iza tog vela svjetlica li…" – slike na svili 29. Igor Gustini: "Na vrhu vala" – slike 30. Arsen Dedić: "Neslužbena muzika duha ili kozmička zaljubljenost" – slike i predstavljanje zbirke pjesama SLUŽBENA DUŠA 31. Renata Vranyczany Azinović: "Suspregnuta rasipnost" – keramoskulpture i slike 32. Zoran Pušić – Imota: "Zaljibljivost u viđeno" – slike 33. Aleksandra Rotar: "Preskok preko rupe" -slike 34. Robert Ravnić: "2+2=4" – fotografije 35. Ivan Obsieger: "Slak, ladolež, Convolvulus" – fotografije 36. Robert Ravnić: "Portreti" – cb fotografija 37. Darija Dolanski Majdak: And forever skyline blue – slike 38. Grupa autora: vinorelli, slike vinom 39. Eduardo Barbici: Iberijski odzvuci – slike 40. Ivančica Cvitić Znidarčić: Kao za let, mjestimice – porculan 41. Ivan Obsieger: DVORAC BREZOVICA, freske, (re)kapitulacija propadanja, fotografije 42. Nadica Eichhorn: Dio arhipelaga, keramika 43. Galerija "Kristofor Stanković, DVORAC BREZOVICA 44. Raul Goldoni: Aktovi – crteži 45. Zoran Pušić – Imota: "Sto minijatura u dosluhu", slike 46. Erzsébet Mezei: "Šapat tuge – osmjeh sreće", grafike 47. Iva Vladimirova: "Kako – što – tko", slike, 48. Boris Roce: "…ili sloboda naslijeđa", keramografika i drugo, 49. Gabrijela Rukelj: "Vidjeti snoviđeno", slike, 50. Jasmina Diklić: "Iz zagrljaja vatre", raku, 51. Sandra Dedić Slavica: "Pitanje proporcije", dizajn, 52. Kalman Žiha: ”Do posljednjeg sloja u bespuću Himalaje”, promocija knjige i izložba fotografija ”Odrazi”, 53. Josip Mauri: ”Usmjerena svestranost” portreti

Izložba je ostvarena zahvaljujući potpori Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Zagreb

Nakladnik: Atelijer Lučko
Za nakladnika: Ivan Obsieger

Urednik kataloga: Ivan Obsieger

Postav izložbe: Eichhorn, Kiš
Priprema i tisak: Filip

Naklada: 150 primjeraka

Akademija-Art