Artefakti pronađeni u Hrvatskoj – novi dokazi o keramičkoj umjetnosti

Keramički artefakti pronađeni u Hrvatskoj sugeriraju da je za čovjeka tijekom Ledenog doba izrada keramičkih umjetničkih predmeta bila daleko uobičajenija nego što se ranije smatralo, piše u utorak The New York Times

Trideset i šest predmeta od pečene gline, pronađenih na arheološkom lokalitetu Vela spila iznad Vela Luke na Korčuli, predstavljaju drugu po veličini dosad pronađenu zbirku rane keramičke umjetnosti u Europi. Ti su artefakti stari između 15 i 17,5 tisuća godina.
Najstarija i najveća kolekcija keramičke umjetnosti pronađena je u Češkoj i stara je 30 tisuća godina. Ta češka zbirka uključuje i slavnu skulpturu stilizirane nage žene poznatu kao Venera iz Dolni Vestonica, a osim nje nije bilo gotovo nikakvih arheoloških nalaza keramike u Europi sve do perioda od prije 10 tisuća godina kad je došlo do povlačenja leda i pojačanog naseljavanja ljudi.
Stoga su znanstvenici vjerovali da keramička umjetnost nije bila uobičajena među uglavnom nomadskim stanovništvom Ledenog doba, navodi NY Times.
Arheologinja Rebecca Farbstein sa Sveučilišta Cambridge, koja je opisala hrvatsku zbirku u časopisu PLoS One, smatra međutim da keramička umjetnost ipak nije bila tako neuobičajena.
"Povijest keramičke tehnologije je dulja i raznovrsnija nego što smo dosad vjerovali", rekla je Farbstein.
Farbstein je rekla da njezina analiza artefakata iz Vele spile pokazala da su stanovnici špilje na Korčuli neovisno razvili keramičku umjetnost 10 tisuća godina nakon "češkog" izuma. Iskapanja su pokazala da se keramika u Veloj spili izrađivala tijekom 2,5 tisuće godina.
Profesorica arheologije sa Sveučilišta Illinois Olga Soffer, koja je radila na češkim nalazima, rekla je da hrvatski artefakti podupiru ideju da je keramika – jedan od najvažnijih tehnoloških izuma u ljudskoj povijesti – izumljena zbog izrade umjetničkih predmeta, a ne oruđa, prenosi The New York Times.
 
Foto: Dalje.com
Akademija-Art