Bjeliš je istaknuo važnost i značaj tog projekta, napomenuvši kako je riječ o sinergijskom projektu koncipiranom u skladu s najmodernijim svjetskim pravilima
Za Zagreb kao sveučilišni grad postojanje modernog europskog studentskog kampusa sagrađenog po svim pravilima struke mora biti apsolutni prioritet, a projekt razvoja sveučilišnog kampusa Borongaj upravo je takav projekt koji bi Zagrebu pomogao učvrstiti svoju lidersku poziciju i ujedno postavio temelj održivog rasta i razvoja koji predstavlja osnovicu konkurentnosti europskog tipa, rečeno je danas na predstavljanju Urbanističkog plana uređenja Studentskog kampusa Borongaj u zagrebačkoj gradskoj skupštini.
Projekt su zastupnicima u gradskoj skupštini uoči sutrašnje izvanredne sjednice sazvane samo zbog te teme predstavili rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš i prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu Bojan Baletić.
Bjeliš je istaknuo važnost i značaj tog projekta, napomenuvši kako je riječ o sinergijskom projektu koncipiranom u skladu s najmodernijim svjetskim pravilima razvoja sveučilišnih kampusa, u kojemu će se prožimati gradski i sveučilišni život i koji će unaprijediti urbani karakter Sveučilišta u Zagrebu.
O idejama vezanim uz kampus Borongaj i tome što je dosad napravljeno govorio je Baletić, koji je predstavio scenarij urbanog razvoja toga prostorasadržan u urbanističko-arhitektonskom rješenju arhitekta Hrvoja Njirića, koji je prošle godine pobijedio na natječaju i koji je poslužio kao podloga za izradu Urbanističkog plana uređenja studentskog kampusa.
Riječ je o ambicioznom i opsežnom projektu koji se proteže na 92 hektara a obuhvaćao bi osam fakulteta, tri tisuće kreveta u studentskim domovima površine 60 tisuća metara kvadratnih, te razne druge sadržaje, uključujući stanove za znanstvene novake, razmjenu studenata i nastavnika, konferencijsku aktivnost i slično, a predviđen je čak i sveučilišni hotel. Kampus je zamišljen kroz razvoj tri klastera, od kojih bi dva bila sveučilišna dok bi treći bio djelomično mješovitog karaktera, te je među ostalima predviđeno useljenje Ministarstva obrazovanja i Državnog hidrometeorološkog zavoda, a na polovici zemljišta planirana je izgradnja tehnološkog parka.
Mali grad specifičnog karaktera u kojemu bi se prožimali razni aspekti sveučilišnog života na svim razinama – studentskoj, znanstvenih novaka i profesora, u konačnici bi bio dom za 20-25 tisuća studenata. Danas tamo boravi oko 5,5 tisuća studenata i nastavnika triju fakulteta – Prometnog, Edukacijsko-rehabilitacijskog i Hrvatskih studija.
Planirano useljenje sljedećih stanovnika, nakon dovršene prve faze projekta, je 2017.-2018. te je, u sklopu obveza koje Hrvatska preuzima pristupanjem Europskoj uniji, energetska učinkovitost jedan od bitnih aspekata razvoja toga koncepta. "U tom smislu, cilj je postići nultu stopu energetske bilance, odnosno, da kampus sam ‘proizvodi’ onoliko energije koliko troši", kazao je Baletić.
Nadalje, radi jasnijeg određivanja urbanog karaktera toga prostora izuzetno je važno da on bude interpoliran u prometni sustav predviđen Generalnim urbanističkim planom (GUP). Kao jedno od rješenja predlaže se produžetak Vukovarske ulice, što bi omogućilo produžetak tramvajske pruge do Borongaja, koja bi se prolaskom ispod željezničke pruge spojila s ostatkom tramvajske infrastrukture na Maksimirskoj ulici. Druga mogućnost je povezivanje nadzemnom željeznicom, koja bi omogućila da se od Borongaja do Save stigne za 15 minuta. Projekt su podržali i ZET i Gradski ured za promet, kazao je Baletić.
Podršku projektu, koji bi se financirao dijelom iz strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije, a dijelom kroz javno-privatna partnerstva, dao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Kazao je kako je riječ o ključnom projektu koji daje velik doprinos razvoju ne samo hrvatskog već i regionalnog obrazovnog i istraživačkog prostora, te naglasio da treba što prije donijeti sve potrebne zakonske akte kako bi se moglo ući u prvu fazu gradnje toga kampusa i maksimalno iskoristiti sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije koji će nam uskoro biti na raspolaganju. "Europa konkurentnost može temeljiti na rastu i razvoju koji mora biti održiv i uključiv i upravo to vidim u ovom projektu", kazao je Jovanović.
Da važni projekti poput toga ne smiju čekati slaže se i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić. "Zagreb je sveučilišni grad i zato je važno imati moderno i europsko sveučilište i studentski kampus, koji mora biti izgrađen po zakonu i po pravilima struke. Važni projekti ne smiju čekati a naš je glavni zadatak reformirati gradsku upravu da bude brža i efikasnija i istinski servis građanima i poduzetnicima", kazao je Bernardić, pozvavši zastupnike na komentare i pitanja.
Zastupnici su izrazili negodovanje što su dokumentaciju o jednom tako važnom projektu dobili 15 minuta prije početka rasprave, ali su se složili da je riječ o prioritetnom projektu koji treba podržati. Na njihovo izričito protivljenje izgradnji komercijalnih stambenih prostora predviđenih planom, Baletić je kazao kako je riječ o nezgrapnoj formulaciji te da će svi stambeni prostori unutar kampusa biti isključivo unutar sustava visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto nije imenovana pravna osoba za gospodarenje projektom, Bjeliš je ustvrdio kako je sređivanje statusa zemljišta jedan od apsolutnih prioriteta, a ministar Jovanović je kazao kako unutar njegova ministarstva već postoji povjerenstvo koje se time bavi. Jovanović je poručio kako je već izgubljeno previše vremena kad je riječ o tome projektu te upozorio da je potrebno odmah donijeti odluke koje će omogućiti korištenje strukturnih i kohezijskih fondova EU-a koji će se Hrvatskoj otvoriti 2014.
Foto: Dalje.com
Izvor: Hina
Akademija-Art
