Akademijine Nagrade dodijeljene u šest područja

 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila je 26. travnja svoj Dan i 151. obljetnicu osnivanja tradicionalnoj svečanošću na kojoj su u palači Akademiji dodijeljene nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu.

Nagrade u HAZU
 

Akademija je potpuno otvorena javnosti i okrenuta budućnosti sa zadaćom da pridonosi rješavanju aktualnih društvenih tema

Pogledajte galeriju fotografija autorice Nives Gajdobranski!

Svojom prisustnošću uveličali su Dan Hazu i dodjelu nagrada: predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem, ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH, doc.dr. Željko Jovanović, ministar rada i mirovinskog sustava, prof.dr. Mirando Mršić, predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, izaslanik predsjednika Ustavnog suda,prof.dr. Davor Krapac , savjetnica predsjednika RH za znanost, visoko obrazovanje i vjerske zajednice Ankica Marinović, izaslanik kardinala Bozanića, prečasnik Anđelko Koščak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa, zamjenik ministrice kulture RH, prof.dr. Berislav Šipuš, pomoćnik ministra znanosti, Saša Zelenika, rektorica Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku prof.dr. Gordana Kralik, prorektorica zagrebačkog sveučilišta, prof.dr. Blaženka Divjak, ravnateljica Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, prof.dr.sc. Vesna Šerić, dekan Arhitektonskog fakulteta, prof. Boris Koružnjak, prof.dr.sc. Nedjeljko Perić, fakultet elektrotehnike i računarstva, predsjednik gospodarske komore Nadan Vidošević, Marijan Hanžeković i predsjednik Uprave Školske knjige Antun Žužul.

Najvažnija je za ovu prigodu poruka predsjednika Hrvatske akademije, akademika Zvonka Kusića, koji je istaknuo da je Akademija potpuno otvorena javnosti i okrenuta budućnosti sa zadaćom da pridonosi rješavanju aktualnih društvenih tema. “U ovoj godini samo u protekla četirir mjeseca održano 40 znanstvenih skupova, 4 okrugla stola, 9 predavanja i 3 koncerta te je otvoreno 10 izložbi. Ukupno je to 66 manifestacija, odnosno prosječno 4 tjedno. Akademijini zavodi diljem Hrvatske – od Cavtata do Vukovara – u 14 gradova također su svojom aktivnošću dali doprinos znanstvenoj i kulturnoj afirmaciji svojih regija i vrednovanju regionalnoga bogastva i raznolikosti.Akademija posebnu pažnju posvećuje znanstvenom podmlatku. Obilježene su i obljetnice zaslužnih članova Akademije i velikana hrvatske kulture; Miroslava Krleže, Ive Frangeša, Branka Gavelle i Stjepana Ivšića. Ove godine Akademija je sudjelovala na generalnom skupštinskom zasjedanju Udruženja akademija Europe (ALLEA). I nakraju predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić svog izlaganja zahvalio se svim članovima Akademije, Predsjedništvu, tajnicima razreda, svim Akademijinim djelatnicima te suradnicima, odnosno članovima zavoda i ostalih jedinica ,na doprinosu radu Akademije.

Akademijine su Nagrade dodijeljene u šest područja, a laureati su – za područje društvenih znanosti dr. sc. Hrvoje Gračanin, za knjigu "Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća), koju je prošle godine objavila izdavačka kuća "Plejada".

Za područje prirodnih znanosti i matematike dodijeljene su se dvije nagrade – prof.dr.sc. Branki Kovač i prof.dr.sc. Igoru Novaku za dva znanstvena rada: "Electronic structure of pesticides" i" Electronic structure of herbicides", objavljene 2011. u časopisima "Chemical Physics Letters" i "Journal of Electron Spectroscopy and Related Phenomena" te prof.dr.sc. Goranu Durnu, za znanstveni rad "Improvements in Treatment of Waste from Petroleum Industry in Croatia", objavljen 2008. u CC časopisu "Journal of Energy Resources Technology".
Nagradu HAZU za područje medicinskih znanosti dobio je prof.dr.sc. Bojan Polić za znanstveno otkriće objavljeno 2009. u znanstvenom časopisu "Immunity" pod naslovom "Altered NK cell development and enhanced NK cell-mediated resistance to mouse cytomegalovirus in NKG2D-deficient mice".
Laureat za područje književnosti je književnik i dramski pisac Miro Gavran koji je nagradu dobio za roman "Kafkin prijatelj", objavljen prošle godine, a izdavač je "Mozaik knjiga".
Za područje likovnih umjetnosti nagradu HAZU dobile su tri povjesničarke umjetnosti – dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr.sc. Doris Baričević i dr sc. Mirjana Repanić-Braun za knjigu "Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu", koju je u 2011. objavio Institut za povijest umjetnosti.
Akademijinu nagradu za područje glazbene umjetnosti dobio je skladatelj i dirigent Berislav Šipuš za kompoziciju "AD TE…", Concertino za violončelo i gudače, praizvedenu 2010. u Ljubljani, a u Hrvatskoj prvi put izvedenu 5. studenoga prošle godine 2011. na Glazbenoj tribini Opatija.
U ime nagrađenih zahvalio je skladatelj i dirigent Berislav Šipuš koji se spomenuo brojnih prethodnika koji su dobili prestižnu nagradu HAZU. Istaknuo je da je svim dobitnicima zajednički životni credo – biti posvećen potrazi za istinom, vjerovati u čovjeka i bolje sutra te vjera da će svojim radom ostaviti trag i pridonijeti boljoj budućnosti.
Akademik Kusić je pak u prigodnoj riječi istaknuo da HAZU smatra da je u ovome trenutku potrebno jedinstvo, solidarnost, ustrajnost, konstruktivnost, strpljivost i optimizam, kao i da je obveza Akademije da podrži potreban zaokret, nepohodne mjere i promjene koje vode stvaranju modernoga hrvatskog društva.
I ova je svečanost bila važna prigoda da javnost ponovno čuje zvuk vrijedne Guarnerijeve violine King iz 1735. koja se čuva u Akademiji kao jedna od njezinih najvećih dragocjenosti, i na kojoj je koncertni majstor Zagrebačke filharmonije Martin Draušnik izveo djelo Pavla Dešpalja – Guslački hir br. 2 za violinu solo. A među uglednim uzvanicima bili su i predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem, ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović i ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić.

Književnik Miro Gavran nagrađen za roman Kafkin prijatelj

Nagrada za područje književnosti dodijeljena je književniku i dramskom piscu Miri Gavranu za roman Kafkin prijatelj, objavljen u izdanju Mozaika knjiga 2011. U obrazloženju nagrade ističe se kako „Gavranov stil obilježavaju izbor stvarnih povijesnih likova, visoko odnjegovan standardni hrvatski jezik, kronikalni stil te pokušaj rekonstrukcije djelatnosti naslovnih likova s obzirom na njihove nepoznate, skrivene ili brižno tajene psihičke osobine.“
Roman Kafkin prijatelj govori o životu Maxa Broda i Franza Kafke. Radnja se događa pretežito u Pragu a djelomično i u Beču, Berlinu i Tel Avivu. Uz poznate pisce među glavnim likovima su žene koje su njih dvojicu odredile. Bit romana je u ispreplitanju emotivnog i literarnog života. Autor je oslikao europski kulturni književni prostor u rasponu od 1903. do 1924. godine te s jednim skokom u Tel Aviv 1954.

Evo i jednog citata iz nagrađenoga romana: „Franz se vratio pisanju. Nenadano kao što je došla njegova depresija je popustila. Ponovo se znao nasmijati, nije više izbjegavao društvo kolega studenata. Max je bio sretan zbog toga, iako je u dubini duše osjećao da će Franz i u budućnosti biti svoj najopasniji neprijatelj te da će ga uvijek morati držati na oku. I ma koliko se njih dvojica jedan drugome najiskrenije povjeravali, znao je da će najdublju tajnu svoje intime zauvijek morati sačuvati samo za sebe.“

Foto i tekst: Nives Gajdobranski

Akademija-Art