Čačić: Preuzeo sam LNG-terminal, gradit će ga Hrvatska

 

 

Nije dao detaljne informacije, ali je dao naslutiti da je država igrač koji će birati partnera za gradnju ove investicije te da iz daljnje igre izbacuje konzorcij Adria LNG, u kojem su od prosinca 2009. partneri europske energetske kompanije E.ON Ruhrgas, Total, OMV i Geoplin. Tvrtka koja je još 2007. registrirana s temeljnim kapitalom od 38 milijuna kuna do sada je odradila proces izrade projekta i prikupljanje potrebne dokumentacije za izdanje lokacijske dozvole, pa se pretpostavlja da kratka informacija potpredsjednika Vlade znači da je država u procesu otkupa dokumentacije od Adrie LNG-a.

Kao zainteresirani igrač u projektu LNG-terminala spominjala se australska investicijska banka Macquarie i prije nekoliko godina, da bi je Čačić pred okupljenim poduzetnicima spomenuo kao partnera. Naime, s bankom je razgovarao o modelu praćenja investicija i dogovorio da uz 10 posto vlastitog novca mogu računati na praćenje investicije uz kamate s pristupačnih 4 do 4,5 posto. Još jeftiniji novac možemo dobiti od Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, koje su Hrvatskoj elektroprivredi odobrile kredit od 150 milijuna eura. Kredit se potpisao u proteklim danima, a koristit će se za investicije.

Hrvatske vode, tvrdi Čačić, nemaju pripremljenih projekata. Javnosti je potvrdio da struja poskupljuje od 1. svibnja. »Još imamo najnižu cijenu struje u Europi, do prvog svibnja doduše, ali inzistirat ćemo na tome da se omjer cijene koju plaća kućanstvo i koju plaćaju poduzetnici mijenja. To je nepopularno, no ja nisam tu da budem popularan«, rekao je Čačić.

Najveće investicije Čačić očekuje u svom resoru, odnosno u energetici i gradnji, jer su to područja nad kojima ima kontrolu. »Po vertikali odlučivanja mrvicu mi lakše utjecati na energetiku zato što su tamo ljudi koji će provesti odluku Vlade«, kazao je pa najavio da će graditi i Ernestinovo, Plomin 3, Omblu, Senj-Kosinj i, naravno, LNG-terminal.

A dok je Čačić na čelu, veliki solarni sustavi neće se graditi uz podršku Vlade. Stav je to potpredsjednika Vlade koji drži da su solarne elektrane preskupe i da za njih Hrvatska nema novca. Tvrdi naime da je solarna energija, odnosno električna energija koja se njome proizvede devet puta skuplja od klasičnih izvora energije. Zato će poticati razvoj isključivo malih elektrana na sunce, jer se u slučaju solara na kućama ili tvornicama većina energije troši kod proizvođača, a ne prodaje se HEP-u. Odluka o solarnoj energiji je pojašnjenje Vladine odluke po kojoj se tarifa za cijenu solarne energije smanjila sa 3,3 na 1,1 kunu po jedinici energije, čime je značajno smanjena isplativost tih investicija. Ulagač u solarnu energiju prisutan na radnom ručku prigovorio je Čačiću zbog izmjene pravila igre te dodao da su u izradu dokumentacije uložili preko milijun kuna, obzirom da im je trebalo 80 raznih dozvola, a da bi naknadno prema novim pravilima shvatili da im investicija neće biti isplativa, jer će na povrat čekati 16 godina.

To nije zabrinulo potpredsjednika Vlade koji je uvjeren da je tarifni model koji je postojao do sada pljačka građana te istaknuo da se u Njemačkoj tarife mijenjaju svake 4 godine. Ipak, propustio je napomenuti da se nove cijene jedinice struje u Njemačkoj odnose isključivo na nove ugovore, dok se ulagačima koji sklope ugovore prije promjene garantira ugovorena cijena minimalno 20 godina.

Čačiću je zanimljiviji vjetar kao obnovljivi izvor energije, naročito stoga što je General Electrics, kako je izvijestio, jako zainteresiran naručivati opremu u Hrvatskoj gdje Čačić vidi priliku za brodogradilišta.

Ipak, najdraži mu je projekt Zagreb na Savi koji je predstavio drugi put ovog tjedna, ističući da nema smisla da Vlada zadržava elitne prostore u centru grada, već da se treba preseliti u kompleks zgrada. Podsjetimo, Čačić planira sagraditi četiri hidroelektrane na Savi, riječnu luku Zagreb, 320.000 četvornih metara zgrada za Vladu i još oko 700.000 kvadrata poslovnih prostora za privatni sektor. Nova ideja je da bi kompleks Vlade smjestio na prostor Velesajma, a sam Zagrebački Velesajam bi se izmjestio 15 kilometara dalje i skupa sa Arenom Zagreb predao u ruke privatnom kapitalu.

Od megalomanskog projekta Zagreb na Savi poduzetnicima je bilo puno zanimljivije zašto ne funkcionira pravna država i model kako otvoriti po jedno radno mjesto u svakoj tvrtci. Više od 86 posto novih radnih mjesta u Europi otvori se u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, a kad bi svaka registrirana tvrtka otvorila po jedno mjesto preko noći bi se zaposlilo oko 80.000 ljudi. Na to pitanje od potpredsjednika Vlade nisu dobili odgovor, kao ni na pitanje zašto se preko noći mijenja iznos minimalne plaće kada se zna da su u javnoj nabavi poticali dumping odlukom da se uvije izabere najpovoljniji ponuđač. Nije odgovorio ni zašto Vlada četiri mjeseca nije produžila ugovore na državni investicijama s velikim tvrtkama, a ni zašto projekt od 80 milijuna eura ulaganja čeka osam mjeseci na potpis u jednoj od ladica u Ministarstvu gospodarstva.

Foto: Zlatko Kalle
Izvor: Marina Šunjerga / Vjesnik

Akademija-Art