Novija povijest Zagreba računala se od 8. svibnja 1945. i bio je to na neki način jedan u nizu zagrebačkih rođendana
Središnja proslava 8. svibnja – Trnjanski kresovi – održavala se na sjevernoj savskoj obali kod Mosta slobode na mjestu gdje su partizani 1945. skelom ušli u Zagreb.
Odlukom Gradske skupštine Obalom 8. svibnja 1945. imenovana južna obala, s koje su partizani tek gledali Zagreb, iako su stručnjaci pravovremeno upozoravali da bi po datumu oslobođenja trebalo nazvati sjevernu obalu. Inače, do 1990. Zagreb je imao i Ulicu 8. maja 1945., a riječ je o »zelenom valu« koji je, kao i nekada, opet podijeljen u četiri ulice – Vukotinovićevu, Žerjavićevu, Trenkovu i Hatzovu.
U to se vrijeme 8. svibnja prestao slaviti, a počele su i polemike je li tog dana 1945. Zagreb doista oslobođen zbog brojnih zločina koje su osloboditelji počinili. Drugi su smatrali kako je dan izdavanja Zlatne bule 16. studenog značajniji za Zagreb, dok su pristaše teze da svi veliki hrvatski i svjetski gradovi svoj dan slave upravo na blagdan svog sveca, što naravno nije točno, tražili 31. svibnja. Tako i bi naposljetku, te se Dan grada Zagreba od 1999. obilježava 31. svibnja, na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, koju je kardinal Franjo Kuharić i javno 1991. proglasio zaštitnicom grada Zagreba, na temelju višestoljetne tradicije. Slika Majke Božje od Kamenitih vrata potječe iz 16. stoljeća i nalazi se u kapelici Kamenitih vrata. Građani su ju počeli duboko štovati nakon što je čudom preživjela veliki požar 31. svibnja 1731.
No, Zagreb je kroz svoju povijest nekoliko puta mijenjao svoj dan, a i svece zaštitnike. Premda se o počecima Zagreba malo zna zbog provale Tatara i gubitaka znatnog broja dokumenata, 26. travnja 1134 godine također je bio jedan od datuma za kandidata za Dan grada Zagreba. Tada se prvi put, u ispravi ostrogonskog nadbiskupa Felicijana, izrijekom spominje ime Zagreba jer se pripovijeda o tome kako je ugarski kralj Ladislav osnovao Zagrebačku biskupiju i imenovao Čeha Duha za prvog biskupa.
Kad je to bilo ne zna se točno jer nema sačuvanog dokumenta o osnutku biskupije, no kao godina se najčešće uzima 1094. pa je i 900. rođendan Zagreba proslavljen upravo 1994. kad ga je posjetio i papa Ivan Pavao II.
Slijedeći u nizu zagrebačkih » rođendana« je 16. studenoga, koji se kao Dan grada Zagreba slavio od 1992. do 1999., jer je na taj dan 1242. ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. donio Zlatnu bulu kojom je Gradecu dao status slobodnog kraljevskog grada.
Za Dan grada Zagreba bio je 1999. predložen i 7. rujna, dan kada je 1850. godine car i kralj Franjo Josip I. svečanim aktom ujedinio Gradec, Kaptol, Novu Ves, Vlašku ulicu, podgrađe i pripadajuća im sela u jedinstvenu cjelinu, čime je postavljen i temelj modernoga grada Zagreba. Upravo je u spomen na taj dan 7. rujna 1956. otvoren i Zagrebački velesajam.
Za Dan grada Zagreba predlagan je i 24. svibanj 1990., dan konstituiranja prve Gradske skupštine nakon izbora 1990.
Od srednjeg vijeka pa do 1850. građani Gradeca svečano su obilježavali 3. veljače, blagdan svog zaštitnika svetog Blaža i tog su dana birali novog gradskog suca (tadašnjeg gradonačelnika) pa možemo reći kako je i to bio svojevrsni dan tadašnjeg Zagreba, jedini koji se održao kroz više stoljeća.
Izvor: Mladen Bokulić, Marijan Lipovac / Vjesnik.hr
Akademija-Art
