2. BIJENALE SLIKARSTVA
Otvorenje izložbe: 30. listopada u 19 sati.
Mjesto: Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, 10000 Zagreb
Galerija Prsten i Galerija PM
Trajanje izložbe: 30.10. – 24.11.2013.
Na otvorenju će, predviđa se, govoriti: Josip Zanki, predsjednik HDLU-a, Tomislav Buntak, dopredsjednik HDLU-a, Theresia Hauenfels, kustosica izložbe, Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba te mag. Andrea Ikid-Böhm, veleposlanica Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.
Radno vrijeme galerija: srijeda – petak 11 – 19, subota i nedjelja 10 – 18, zatvoreno ponedjeljkom, utorkom i blagdanom.
Pozvani umjetnici: Boris Budan, Željka Cupek , Martina Grlid, Ivona Jurid, Zlatko Keser, Nikola Koydl, Lea Popinjač, Đuro Seder, Vanja Trobid
Odabrani umjetnici: Grgur Akrap, Lovro Artukovid, Adam Atila, Gordana Bakid Vlahov, Marijana Birtid, Miran Blažek, Natalia Borčid, Želimir Borid, Viktor Daldon, Sebastijan Dračid, Fedor Fischer, Danko Friščid, Ivica Gabrid, Duje Jurid, Matej Kneževid, Ivana Koren, Marija Koruga, Davor Krelja, Ivica Kurtz, Ivica Malčid, Ivan Markovid, Mitar Matid, Gordana Meštrovid, Davor Mezak, Andrea Musa, Lav Paripovid, Robert Pauletta, Josip Dražen Pavid i Ivan Lovrekovid, Pavle Pavlovid, Ivan Prerad, Patricija Purgar, Mohamad David Shreim, Damir Sobota, Valentina Supanz, Domagoj Sušac, Stjepan Šandrk, Bojan Šumonja, Stipan Tadid, Alma Trtovac, Zlatan Vehabovid, Matko Vekid, Ivana Vulid, Marko Zeman, Marko Zubak
2. Bijenale slikarstva održat de se u Domu HDLU-a, Meštrovidevom paviljonu i bit de podijeljeno na dvije cjeline od kojih jedna predstavlja međunarodni program Vienna Calling, u kojem je predstavljeno dvanaestero suvremenih austrijskih slikara i slikarica, a druga program hrvatske selekcije koja de predstaviti 54 slikara i slikarice svih generacija i njihove slike dovršene u razdoblju posljednje dvije godine.
Hrvatska selekcija podijeljena je na dvije cjeline, prvu čine pozvani autori: Boris Budan, Đuro Seder, Zlatko Keser, Nikola Koydl te Martina Grlid, Ivona Jurid, Lea Popinjač, Vanja Trobid i Željka Cupek. U povjerenstvu za izbor radova prijavljenih na Natječaj za izlaganje na 2. Bijenalu slikarstva bili su: Dalibor Jelavid, Zlatan Vrkljan, Zoltan Novak, Josip Zanki i Tomislav Buntak. Od 147 prijava pristiglih na Natječaj, odabrani su radovi 43 slikara i slikarica.
Boris Budan, Đuro Seder, Zlatko Keser i Nikola Koydl su u svojim zrelim godinama nastavili aktivnu izlagačku i slikarsku djelatnost pokazujudi vitalnost i stvaranje kontinuiteta domade slikarske scene zadnjih 50 godina, spajajudi nizove pitanja, osobnih kriza i sumnji s vitalnim slikarskim jezikom i osobnim poniranjem u osebujnost slikarskog istraživanja koje bez obzira na vremenski tok zadržava svoju vitalnost. S druge strane pet mladih pozvanih slikarica su znak pojave velikog broja slikarica mlađe generacije, koje su završile akademije u tijeku, ako to možemo tako nazvati, ovog zadnjeg vala popularnosti slikarstva posljednjih deset godina. Kao i njihovi muški kolege iz generacija, studirali su u vrijeme kad je slikarstvo jedan od najvedih trendova na svjetskoj likovnoj sceni, što im je dalo dodatno ohrabrenje i odlučnost u upornom slikanju. Ukupno 14 od 16 slikarica mlađe je od 35 čak vedina i od 30 godina. Martina Grlid medijski je najpoznatija u svom melankoličnom svijetu sjedanja, akromatske palete, no dvije ambiciozno nastupajude slikarice Vanja Trobid i Ivona Jurid, razvijajudi osoban jezik, kod Vanje Trobid, izrazito prisutna na sceni posljednje dvije godine, naslonjene na šamanske, simboličke prizore i na primjetljivost suvremene tradicije ilustracije i murala, uz dinamičko korištenje formata štafelajne slike, dok kod Ivone Jurid nailazimo na slojeve koji izlaze jedan preko drugog razvijajudi intimističku kvalitetu prostora slike no ne skrivajudi snagu i odlučnost uranjanja u osobni svijet motiva koji stoje pomaknuti od središta visoke kvalitete spoja osobnog izraza i tehnike izvedbe, zasigurno vrlo osebujna slikarica. Željka Cupek i Lea Popinjač, dvije slikarice koje su napravile hrabri odmak od figuracije i zašle u prostor slika gradedi osoban znak i gradedi osobnu strukturu slike.
Ivana Vulid se predstavila javnosti odličnom serijom figurativnih kompozicija koje demo imati priliku vidjeti i na ovoj izložbi, bogato slikanih prizora. Gordana Meštrovid je prisutnija na sceni od Natalije Borčid, Ivane Koren, Marije Koruga, Andreje Musa, Patricije Purgar,Valentine Supanz, Alme Trtovac no sve one, s prije navedenima, čine izrazito zanimljivu, potencijalom bogatu generaciju slikarica za koje ne možemo spominjati ženski rukopis ved jedino univerzalni osobni slikarski izraz koji nosi novu kvalitetu likovnoj sceni. Marijana Birtid i Gordana Bakid Vlahov nešto starije generacije, koje su se predstavile javnosti zapaženim izložbama, njegujudi osobne poetike i stvarajudi osobne pejzaže; Marijana Birtid s pejzažima praznih krajobraza, a Gordana Bakid s osobnim pejzažom slikarske instalacije, iznosedi sliku ispred površine zida, uranjajudi u prostor ili uvlačedi prostor u sliku, nezaobilazne su pojave na izložbi.
Generacija mlađih slikara krede od poznatih Zlatana Vehabovida, Sebastijana Dračida, Pavla Pavlovida, Stjepana Šandrka, Stipana Tadida, Fedora Fischera, Marka Zemana, Mirana Blažeka do najmlađih i manje prisutnih na sceni Mohamada Davida Shreima, Grgura Akrapa, Ivana Markovida, Ivana Prerada, Lava Paripovida, Mateja Kneževida, Želimira Borčida, Adama Atile, Marka Zubaka, Ivice Kurtza, Ivice Gabrida. Niz talentiranih, među kojima su i zvijezde naše mlade slikarske scene, predstavljeni su uglavnom figurativnim prizorima visoke kvalitete, uz monumentalne apstraktne kolaže Marka Zemana.
Josip Dražen Pavid i Ivan Lovrekovid, motivom i načinom, zajedničkim slikanjem slike nalaze se po strani od suvremene slikarske scene.
I za kraj ostaje široka grupacija srednje generacije hrvatskih slikara poznatih u likovnoj javnosti koji su svojim izložbama oblikovali scenu zadnjih dvadeset godina, a aktivno su bili i njeni sudionici zadnje dvije godine. Jedan od u javnosti najpoznatijih slikara, Lovro Artukovid predstavlja se slikom monumentalnih dimenzija, prvi puta izloženom izvan Laube, pa organizirani prostor slike Duje Jurida, čvrste i monumentalne slike Matka Vekida, razigrane slike super heroja Bojana Šumonje, autoportreti Roberta Paulette, jasne slike zaustavljenog pokreta Davora Krelje te serija niza manjih formata monokromatske skale. Ivica Malčid samo s tri pojedinačne slike propitkuje svoje granice, ekspresivni i pomaknuti šarm bogato i slojevito slikanih slika Danka Friščida, ekspresivni znak Viktora Daldona, nervozni potezi i namazi na slikama Davora Mezaka te Domagoj Sušac s naslikanim odijelima, oblikuju prostor unutar prostora ostvarujudi dojam nadrealnog.
2. Bijenale slikarstva i izložbu Vienna Calling podržali su: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Austrijski kulturni forum, Wiener Osiguranje i Grad Zagreb.
VIENNA CALLING
Konferencija za novinare u povodu otvorenja izložbe: 28.10.2013. u 11 sati. Klub HDLU, Trg žrtava fašizma 16, 10 000 Zagreb.
Otvorenje izložbe: 30. listopada u 19 sati.
Mjesto: Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, 10000 Zagreb
Galerija Bačva
Trajanje izložbe: 30.10. – 24.11.2013.
Na otvorenju de, predviđa se, govoriti: Josip Zanki, predsjednik HDLU-a, Tomislav Buntak, dopredsjednik HDLU-a, Theresia Hauenfels, kustosica izložbe, Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba te mag. Andrea Ikid-Böhm, veleposlanica Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.
Radno vrijeme galerije: srijeda – petak 11 – 19, subota i nedjelja 10 – 18, zatvoreno ponedjeljkom, utorkom i blagdanom.
Kustosica: Theresia Hauenfels
Austrijski umjetnici koji izlažu na izložbi „Vienna Calling”: Alfredo Barsuglia, Johanna Binder, Christian Eisenberger, Dorothee Golz, Aurelia Gratzer, Marlene Hausegger, Karen Holländer, Jakob Lena Knebl, Eric Kressnig, Hans Scheirl, Martin Schnur, Norbert Trummer
Austrija je pod nazivom „Vienna Calling” pozvana na ovogodišnji Bijenale slikarstva kao zemlja partner. Naslov izložbe ne podsjeda samo na istoimenu pjesmu bečkog ekscentrika pop glazbe Falca, ved se može nadi i na jednom mjestu u engleskom prijevodu knjige „Hrvatska povijest” Ive Goldsteina, koje tematizira vezu između Zagreba i Beča oko 1848. godine: „Croatian politicians sent a committee to Vienna calling on the Emperor to convoke the Croatian Sabor, and demanding preservation of the territorial integrity of Croatia and its closer links with Austrian crown lands.”
Izložba predstavlja dvanaest umjetničkih pozicija iz Beča. Umjetnice i umjetnici koriste se slikarskim tehnikama, a da se trajno ne vežu za samoodređenje slikarice ili slikara. Očigledno je određeno težište u odnosu na figuracije. Martin Schnur prikazuje dvostruki portret u odrazu objekta koji prianja na zrcalo. Rad Alfreda Barsugliasa lijepo je bečki morbidan i suočava se sa zrcalnim odrazom susreta kao memento mori. Ipak, u izložbi se „ja” ne reflektira samo o sebe. Tematizira se i splet odnosa i stvaranje skupina: kod Karen Holländer kao krug prijatelja u obliku oslikanih figura načinjenih od šperploče, a među njima je i sama slikarica. Još jedan autoportret prikazuje Hans Scheirl, koji sa svojom „family” sjedi na kauču. U svojim digitalnim slikama Dorothee Golz poseže za djelima iz povijesti umjetnosti te ih transformira u scenarije današnjeg vremena. Jakob Lena Knebl obilježava vlastito golo tijelo ikonama klasične moderne 20. stoljeda.
Uz portrete zastupljen je i krajolik. Norbert Trummer u svojem crtanom filmu prikazuje osvrte kroz „Landscape with Grey Heron”. Marlene Hausegger bojom obrađuje fotografije koje prikazuju situacije u gradskom okruženju. Eric Kressnig bavi se središnjim prostorom Meštrovideva paviljona i prodiranjem svjetla u njega. Aurelia Gratzer u svojim slikama stvara nove prostorne poretke pomodu polja boja. Jednobojne površine boja kod Johanne Binder napuštaju okvire slike. U „kapajudim slikama” Christiana Eisenbergera jedna slika takoredi stvara drugu u neposrednom tehničkom utjecanju.
„Vienna Calling” prikazuje aktualne tendencije slikarske prakse: radi se o prostorno velikim momentima, promjeni perspektive i kontekstu. A ponekad i samo o boji.
Izložbe 2. Bijenale slikarstva i Vienna Calling su podržali Austrijski kulturni forum, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Wiener osiguranje i Grad Zagreb.
